"U ovom ćeš znaku pobijediti!"
DUHOVNI KUTAK
Hrvatska vojska je u boj za oslobođenje domovine ponijela sa sobom i krunicu - ne samo kao znak prepoznavanja.
Veliki događaji, pokreti i ljudi uvijek se navješćuju, jer je to u prirodi njihove velikosti, jer su od prirode koja ih čini takvima.
...
Recimo, protiv Konstantina I. išlo je mnogo toga životnoga, a ipak je prozvan i bio Veliki.
Kao nezakoniti sin rimskog cara Konstancija I imao je vrlo malo izgleda za prijestolje, i poslije u suparništvu s pretendentima, još manje da ga zadrži. A u Rimskome Carstvu postao je, kao što znamo, imperator koji se uspješno suprotstavio Republikanskim tradicijama Rima i u istočnom dijelu Carstva, s novog prijestolja, razvio moć i političku dogmu po kojoj je car, kao Kristov namjesnik, državni i crkveni poglavar, što će u potonjim stoljećima, kao koncepcija države i vlasti, biti i temelj bizantskog carstva.
No, prema legendi, Konstantina I je na povijesni korak usmjerio san. Uoči bitke za Rim kod Mulvijeva mosta (Pons Mulvius) 312. godine usnio je oblake i na njima grčkim jezikom ispisan Kristov monogram, što je, kao govor nema, značilo: U ovom ćeš znaku pobijediti! Razumio je poruku i ujutro, prije bitke, zamolio svoje vojnike da, uz koplja i štit, ponesu i križ. I pobijedio je Maksencija, svog vjerojatno najvećeg (tada i jačeg) neprijatelja. Naredne je godine ediktom u Milanu kršćansku vjeru proglasio ravnopravnom staroj rimskoj državnoj vjeri a u ostatku svoga života privilegirao je u Rimskom Carstvu, na čemu su mu se kršćani zahvalili i odužili prozvavši ga Velikim.
Križem obilježeni
Do našega vremena još je samo jedna vojska nosila sa sobom križ, i to u ratovima zapadnoeuropskih kršćana - križem obilježenih (lat. cruce signati) - protiv islamskog Istoka.
I sad je, u Domovinskom ratu, treći put u povijesti kršćanstva, vojska, hrvatska, prihvatila križ kao znak svoga prepoznavanja, čime je obrana Hrvatske i njenih građana dobila i oznake duhovnog pokreta.
U najstravičnijem ratu, koji može smisliti, povesti i voditi mržnja, hrvatski se branitelji i mole i nose o vratu krunicu s medaljonom Majke Božje, što je velika Božja milost, tvrde teolozi, priznajući istodobno da je taj fenomen iznenadio pomalo Katoličku crkvu, to više što među hrvatskim vojnicima ima i ateista i onih koji ne znaju moliti krunicu.
Dakako, nije lako i jednostavno proniknuti u razloge toj pojavi. Prema mišljenju dr. Adalberta Rebića, prof. Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, mnoge su hrvatske vojnike ispratile u rat s krunicom majke, vjerujući da će im krunica na bojnom polju izmoliti spasenje, tj. spasiti život.
Osim toga, krunica je u našem narodu predmet s vjerskim konotacijama, gotovo da ima značenje sakralnog predmeta, i hrvatskog vojnika, poniklog iz takve tradicije, podsjeća na Krista, na otajstva iz njegova života, na njegovu smrt i uskrsnuće i potiče ga da se pomoću nje pokuša spasiti u teškim situacijama, kakve su ratne. Tako, zapravo, krunica spaja borca s crkvenom zajednicom, ali i s njegovima koji su ostali kod kuće. Za sve njih krunica ima jedno simbolično značenje, ulijeva im pouzdanje u pobjedu, pojačava sigurnost i vjeru da mogu oboružani jednim oružjem, nadnaravnim, doći do slobode.
- sadržaj se nastavlja -
| Drugi upravo čitaju... |
|
Sjeme budućnosti
Krunica s medaljonom Majke Božje na hrvatskim bojištima može se tumačiti i kao znak vremena, koji možda govori i o krahu jedne ideologije koja je u nas doživjela vrhunac svoje okrutnosti, napominje dr. Tonči Trstenjak, također prof. zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Naime, hrvatski je borac shvatio da je borac protiv ateističkog svijeta i zato je, misli dr. Trstenjak, morao izabrati simbol koji je izravno sučeljen zvijezdi. U tom je slučaju krunica, koja je kroz Međugorje doživjela u nas svoju revalorizaciju, postala simbol hrvatskog vojnika u borbi protiv umirućeg ateističkog režima.
"Takvi znakovi su uvijek Božji govor čovjeku", pojašnjava dr. Trstenjak. "Kao teolozi možemo razmišljati da je križ taj simbol pripreme novog doba domovine i Europe, u vremenu kad je srušen jedan sistem, a drugi nije sagrađen. Europa je bila središte svijeta: u njoj je nastala zapadna civilizacija temeljena na kršćanstvu. No, u 18. stoljeću, a prosvjetiteljstvom i liberalizmima, koji su svršili u ateizmu, Europa je izgubila kršćanske oznake, što se vidi u umjetnosti, koja više nije inspirirana evanđeljem, u filozofiji, politici i u drugim ljudskim dimenzijama. I to je Europu od središta svijeta gurnulo na periferiju. Slika takve Europe može se najbolje vidjeti na primjeru Hrvatske, prema kojoj se dugo ponašala kao da u njoj nema rata."
A ponašala se tako jer nema srca, tvrdi dr. Trstenjak. Sagradila je kult bogatstva, ljepote, mladosti, zdravlja... i, tkogod nije takav, u njoj nema mjesta. Europa je zapravo poganska, prihvatila je poganske starogrčke principe i starogrčki filozofski pogled na svijet. Ona je tijelo s pameću, ali bez srca, i u Hrvatskoj je pokazala koliki joj je moralni pad.
Ne interesiraju je naši mrtvi, ranjenici, naše nesreće... Zagolicao ju je malo Dubrovnik, opstojnost kamene ljepote. Međutim, na ovome svijetu imaju pravo živjeti i siromašni, i mali, i nemoćni...
"Po evanđelju, onaj tko je slab, taj je najvažniji", upozorava dr. Trstenjak. "Toga u Europi nema. Ona se bavi bogatima. I zato mislim da se upravo u Hrvatskoj rađa jedna nova Europa, jer se ništa veliko ne rađa bez velike boli. Stvaranje novog društva i nove Europe bit će dug proces. Trebat će graditi etičko društvo, u kojem će se i slabijima priznavati snaga i ljudsko dostojanstvo."
Međugorje i krunica su naznake tog novog društva, bez kojeg nema ljudske sreće, naglašavaju teolozi. Naime, kažu, nije bez razloga Gospa u Međugorju obećala da će oni koji nose krunicu baštiniti mir.
Jer, krunica je znak pravde i pobjede. Zato je danas u hrvatskom narodu toliko prisutna.
U svojoj borbi hrvatski je vojnik bio inspiriran ljubavlju prema domovini. Ako daje svoj život, davao ga je iz ljubavi a ne zbog mržnje. Stoga je njegova žrtva sjeme iz kojeg će niknuti budućnost.
Foto: 1. medjugorje-info.com
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
