ART
5. siječnja prije 441 godine, u Rimu, umro je Julije Klović.
Klović je bio poznati slikar i minijaturist kojeg su nazivali i „Michelangelo minijature“.
...
Klović je rođen godine 1498. u selu Grižane kod Modruše u Vinodolu. Nažalost, podatci o njegovoj mladosti i prvom školovanju nisu sačuvani.
Oko godine 1516. odlazi u Veneciju u službe kod kardinala Domenica, a kasnije i Grimanija. Njegovim učiteljem postao je Giulio Romano, učenik poznatog talijanskog slikara i arhitekta Rafaela Santija.
Nakon što je proveo 3 godine u Mađarskoj na dvoru kralja Ludovik II., godine 1526., vraća se u Rim gdje radi za kardinala Lorenza Compeggia.
U Mantovi je postao svećenik, a ime je promijenio iz Juraj u Julije u čast svoga učitelja Romana.
Nakon što je dobio papinsku dozvolu napustio je redovništvo i krenuo na rad diljem Italije prateći kardinala Farnesa, svojega mecenu. Kada se vratio u Rim 1561. bio je u dodiru sa vodećim umjetnicima svoga vremena kao što su Michelangelo, Vasari, Bruegel i El Greco koji je izradio 2 Klovićeva portreta.
Klović je pokopan u rimskoj crkvi Sveti Petar u okovima. Povodom 500-te obljetnice njegova rođenja 1998. Hrvatska narodna banka izdala je posebnu srebrnu kovanicu od 200 kuna.
- sadržaj se nastavlja -
| Drugi upravo čitaju... |
|
Opus Julija Klovića je golem, međutim brojna njegova djela su izgubljena.
U njegova ranija djela ubrajaju se iluminacije rukopisa „Evangelistarum Grimani“ s likovima evanđelista i prizorima iz života Isusa Krista, a koje su nastale pod utjecajem rimskih i mletačkih slikara. Njegovo prvo remek djelo je kodeks „Časoslov Stuarda de Rothesaya“ koji je rađen za kardinala Grimanija.
Za toga kardinala uresio je i „Komentar poslanice sv. Pavla Rimljanima“ u kojem je vidljiv utjecaj dekoracija vatikanskih Loggia.
Godine 1546. za svojega je mecenu Farnesa završio „Časoslov Farnese“ sa 28 većih minijatura u kojima se nalaze prizori iz Starog i Novog zavjeta.
Julije Klović bio je posljednji veliki predstavnik minijaturnog slikarstva, a iz njegovih dekoracija i figuralnih prikaza vidi se originalna umjetnička ličnost.
Taj njegov doprinos osigurao mu je ugledno mjesto u umjetnosti cinquecenta. Uzore je nalazio u Michelangelovim i Rafaelovim ostvarenjima, a bio je i veoma cijenjen i hvaljen od svojih suvremenika.
Spomenimo još na kraju da poznata hrvatska galerija u Zagrebu koja je osnovana 1980. nosi upravo ime Julija Klovića.
Foto: DPCM/wikimedia.org
Autor: Davor Gorupić - Ris
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
