KULTURA
U Samoborskom muzeju pohranjeni su zapisnik sa sjednice općinskog vijeća iz 1828. godine, u kojem piše da se tražilo iznajmljivanje dvorane u zgradi vijećnice za fašnički bal, s napomenom da se istu već koristio godinu dana ranije. To je prvi pisani dokument o samoborskom fašniku, iz kojeg je razvidno kako je on održan već 1827. godine. Vjerojatno je održavan i ranije, ali o tome nema pisanih dokaza.
Važne godine Samoborskog fašnika:
- 1827 – najstariji pronađeni pisani zapis dokazuje kako je te godine održan fašnički bal u općinskom magistratu
- 1860 – karnevale počinje priređivati Josip Kompare
- 1876 – Odbor za karnevalski ophod 26. veljače traži dopuštenje za fašničku procesiju koja neće biti "protiv vlasti"
- 1880 – slika Josipa Komparea "Hrvatski političari godine 1880." ušla je u fašničke legende
- 1904 – izlazi prvi broj lista "Sraka"
- 1906 – Princ Fašnik postaje živa osoba, koja nastupa na pozornici
- 1941 – prestanak priređivanja fašnika zbog rata
- 1966 – obnova fašnika na inicijativu F. Ivanščaka i nastavak izlaženja "Srake"
Poklade ili fašnik je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik (od njem. Fastnacht, tj. „noć posta”), koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.
Dok većina ljudi pohodi slavan Venecijanski karneval, puno bliži je naš Samoborski fašnik koji je bliži našoj kulturi i tradiciji, gdje se uz satirične poruke mogu vidjeti i mali proizvođači koji njeguju staru hrvatsku tradiciju izrada igračaka od drva, proizvođači mesnih delicija po starom receptu i svih ostalih proizvoda iz nekih davnih vremena.
Foto: UCM
