POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
Unatoč etiketama za ekstremizam, niti jedan od više tisuća pripadnika HOS-a nije optužen za ratni zločin
U začecima velikosrpske agresije na Hrvatsku 25. lipnja 1991. godine ustrojene su Hrvatske Obrambene Snage (HOS) kao vojno krilo Hrvatske stranke prava.
Čelnik HSP-a, Dobroslav Paraga ujedno je bio vrhovni zapovjednik, a dužnost načelnika Glavnog stožera obnašao je Ante Paradžik.
...
Jedini kriterij za ulazak u HOS isključivo je bila dragovoljnost.
Unatoč etiketi radikalnosti koja ih je cijelo vrijeme pratila, stranačka i nacionalna pripadnost nije bila bitna. Naprotiv, pripadnici drugih nacionalnosti, Hrvati iz emigracije i velik broj stranih dragovoljaca bojevali su u HOS-u.
Svjesni kako je rat neizbježan, čelnici HOS-a mnogo prije izbijanja sukoba pripremali su obranu
U suradnji sa slovenskom policijom na Žumberku je organiziran jedan od prvih kampova za vojnu obuku. HOS-ovci su od početka djelovali na svim kriznim bojišnicama. Posebno su se istaknuli u obrani Vukovara, ali i cijele Slavonije, Dubrovnika, Banovine, poslije Livna i Bosanske Posavine, potom Mostara i drugih dijelova Hercegovine.
Ubojstvo zapovjednika HOS-a Ante Paradžika u rujnu 1991. zaoštrilo je ionako visoke tenzije između čelnih ljudi HSP-a i stranke na vlasti, HDZ-a. U ozračju nepovjerenja početkom 1992. vršen je pritisak da se ukine HOS čiji su se pripadnici uključili u redove Hrvatske vojske ili pak dragovoljno pošli braniti Bosnu i Hercegovinu.
Unatoč optužbama za ekstremizam, valja naglasiti kako su ratovali časno i niti jedan od više tisuća pripadnika HOS-a nije osuđen za ratni zločin. Iako su mnogi HOS-ovci zbog ranjavanja postali teški invalidi i položili život za slobodu Hrvatske, njihov status zbog političkog neslaganja, ponajprije s čelnikom hrvatskih tajnih službi, Josipom Manolićem, bio je i poslije rata poražavajući.
Tek 1996. HOS je službeno priznat, a tek 2004. Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, HOS-ovci su priznati kao punopravni branitelji i dio Oružanih snaga RH.
Zanimljivo, jedina postrojba koja je zadržala ime i oznake HOS-a bila je IX. bojna Rafael vitez Boban uklopljena u 114. brigadu HV-a.
Poginuli iz postrojbi HOS-a još uvijek čekaju spomen obilježja, a nakon trga u Zagrebu jedino se grad Split 2014. podizanjem spomenika IX. bojni HOS-a na dostojan način odužio postrojbi čijih je 46 pripadnika položilo život za obranu Domovine.
Foto: 1. UCM, 2. i 3. hsp.hr
Autor: Tomislav Šulj
