POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
Tijekom Domovinskog rata stotine stranih dragovoljaca pridružilo se oružanim snagama Republike Hrvatske ne bi li pomogli u obrani od velikosrpske agresije.
Jedan od njih, Irac Thomas Crowley ostavio je poseban pečat i postao je legendom još za života. Crowley je rođen 1949. u Manchesteru, a kao profesionalni vojnik služio je u postrojbama SAS-a, na kraju u Saudijskoj Arabiji gdje je do 1991. bio instruktor regularnoj vojsci.
...
Kako je napisao u zahtjevu za hrvatskom domovnicom, TV snimka iz Osijeka kada je tenk pregazio fiću motivirala ga je uz sve druge informacije da pođe u Hrvatsku i pokuša pomoći. U jesen 1991. pristupio je postrojbama HOS-a i sudjelovao u teškim borbama oko Novske i Jasenovca. Nakon obrane zapadne Slavonije, predosjetio je da rat nije gotov, te odlazi na jug, ka drniškom bojištu gdje pristupa IX. Bojni HOS-a, Rafael Vitez Boban.
JNA i pobunjeni Srbi su u proljeće 1992. izvršili agresiju unutar Bosne i Hercegovine, a Hrvatska je time bila izravno ugrožena s obzirom da je osvajanjem Livna i Kupresa JNA namjeravala izbiti pred Split. Crowley je sudjelovao u teškim borbama na tom ratištu, poslije i u Mostaru.
Do kraja svojeg ratnog puta, Irac je s preustrojenom IX. Bojnom HOS-a u sklopu 114. Brigade Hrvatske vojske prošao mnoge teške bitke: na Južnom bojištu, u Operaciji Maslenica tijekom 43 dana obrane opsjednute Škabrnje, te u Operaciji Zima 94.
Thomas Crowley bio je poseban po tome što je inzistirao na obuci vojnika te je golemo iskustvo kao instruktor prenio na velik broj pripadnika raznih postrojbi. Više puta je bio ranjavan, a poginuo je nesretnim slučajem 10. lipnja 1995.
Nažalost, poginuo je upravo onda kada su mu se počeli ostvarivati snovi: dobio je hrvatsku domovnicu, stan u Splitu, osjećao je da je pobjeda u ratu blizu te je kovao brojne planove za budući život u Hrvatskoj.
Na veličanstvenom pogrebu u Splitu tisuće ljudi oprostile su se od legendarnog Irca hrvatskog srca.
Bojnik Thomas Crowley posmrtno je od predsjednika Republike odlikovan Redom Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom.
Autor: Tomislav Šulj
