POVIJEST
U noći 29. studenog 1990. u ruke hrvatske policije pao je Željko Ražnatović–Arkan.
Uhićen je kod Dvora na Uni tijekom, kako se tvrdilo, rutinske policijske kontrole prometa na području pobunom zahvaćene Banije.
...
U automobilu beogradske registracije uz Arkana su uhićeni Dušan Bandić i Zoran Stevanović, oba iz Beograda, te Dušan Carić iz Dvora na Uni.
Svi su bili su naoružani automatskim oružjem i bombama. Prema njihovu iskazu, vraćali su se sa sastanka takozvanog Ratnog vijeća iz sela Golubić nadomak Knina, gdje se organizirala oružana pobuna, a poslije je osnovan zloglasni centar za obuku paravojnih postrojbi.
Arkan, sin visokog oficira JNA, još od mladosti ogreznuo je u kriminal. Emigriravši s teškim pljačkama, ubojstvima i bjegovima iz zatvora nastavio je i diljem zapadne Europe. Početkom osamdesetih godina vratio se u Jugoslaviju i nastavio s kriminalom, a iz zatvora su ga izvlačile tajne službe za koje je u emigraciji obavljao prljave poslove.
Uoči raspada države, Arkan je nakratko ujedinio Delije, navijače Crvene zvezde, što je zapravo bio paravan za regrutiranje u Srpsku dobrovoljačku gardu. Unatoč zloglasnom dosjeu i međunarodnim tjeralicama Arkan i ostali teroristi pušteni su na slobodu nakon više od pola godine provedene u zatvoru.
Taj, do danas nerazjašnjeni potez uz koji se najčešće vežu aktivnosti tajnih službi, pokazao se katastrofalnim jer Arkan je predvodio srpske dobrovoljce u brojnim zločinima na ratom zahvaćenim prostorima bivše Jugoslavije.
No, poput velikosrpske agresije, i priče ratnih zločinaca uhićenih u studenom 1990. završile su neslavno. Major Srpske dobrovoljačke garde Zoran Stevanović ustrijeljen je u mafijaškom obračunu 1997., a 2000. na isti način ubijen je njegov zapovjednik, ratni zločinac, Željko Ražnatović – Arkan.
Foto: 1. i 2. UCM
Autor: Tomislav Šulj
