HRVATSKA KROZ POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
12. prosinca 1991. u selu Jelaši kod Karlovca obavljena je najteža razmjena ratnih zarobljenika jer izvedena je na teritoriju pod kontrolom JNA i pobunjenika, koji su pritom uoči pa i tijekom razmjene topnički napadali hrvatske položaje u Turnju.
Zarobljenici iz srpskih logora u Kninu i Staroj Gradiški razmijenjeni su za zarobljenike iz Karlovca, Zagreba, Gospića, Siska i Bjelovara na način da bi autobus iz Turnja dovezao srpske zarobljenike u Jelaše, a potom bi se sa hrvatskim zarobljenicima, s okupiranog teritorija nazad vraćao u Turanj.
...
Ukupno je tog dana razmijenjeno 540 zatočenih na obje strane.
Bio je to veliki diplomatski uspjeh hrvatskih pregovarača, na čelu s pomoćnikom ministra obrane, Stjepanom Adanićem koji je osobno sa saborskim zastupnikom Muhamedom Zulićem došao u Jelaše dogovoriti i nazočiti tijeku razmjene.
Hrvatski pregovarači dva dana ranije, 10. prosinca ostvarili su brojčano još veći uspjeh jer tog dana u Bosanskom Šamcu razmijenjeno je ukupno 561 hrvatskih zarobljenika iz logora Stajićevo, Begejci i Niš za 123 srpska zarobljenika s područja Slavonije.
Istovremeno, pod vodstvom doktora Gorana Dodiga i na jugu Hrvatske odvijala se manje znana, ali također vrlo neizvjesna razmjena zarobljenika. Vođena je pod kodnim nazivom „Rodos II“, a što je bio naziv broda koji se koristio za razmjenu ratnih zarobljenika.
- sadržaj se nastavlja -
| Drugi upravo čitaju... |
|
Srpski zarobljenici ukrcani su na grčki brod u Splitu i prevezeni do crnogorske luke Zelenika u Boki kotorskoj, gdje su razmijenjeni za zarobljene Hrvate koji su se nalazili u crnogorskim logorima.
Iz zatočeništva je oslobođeno oko 7700 hrvatskih branitelja i civila od čega je gotovo polovica zarobljeništvo provela u logorima van granica Hrvatske, no to su brojke evidentirane po popisima Crvenog križa, dočim hrvatski logoraši tvrde kako je broj zatočenih u srpskim logorima bio daleko veći.
S obzirom da se više od 1508 hrvatskih državljana još uvijek vodi u popisu nestalih osoba tijekom razdoblja velikosrpske agresije ne zna se točan broj onih koji su u logorima zbog brojnih oblika nasilja izgubili život.
Foto: 1. DPCM/scrshot HRT
Autor: Tomislav Šulj
