Oslobađanje garnizona 'JNA' na području Općine Dugo Selo i zauzimanje vojnog skladišta 'Prečec' (10/15) | Domoljubni portal CM

POVIJEST

HRVATSKA KROZ POVIJEST

Vojarna Dugo Selo (uključujući i šumu »Rudišćak«) bila je okružena s ukupno 2617 mina

Oslobađanje garnizona "JNA" na području Općine Dugo Selo i zauzimanje vojnog skladišta "Prečec" (10/15)

Dugo Selo

DEVEDESETE - Grad Dugo Selo (piše: Zlatko Pinter)

Ova prva totalna blokada trajala je punih 9 dana

- nastavak

Ubrzo slijedi još jedna zapovjed Komande 10. korpusa (Strogo pov. br.07/21-30 od 25.07.1991. godine) Komandi 140.mbr vezano za »Dopunu zaprečavanja postavljanjem MP i GP«:

»Izvršeno zaprečavanje postavljanjem minskih polja i grupa mina je nepotpuno i ne obezbeđuje sigurnu zaštitu i bezbednost kasarni i objekata iz vaše nadležnosti.

U cilju poboljšanja zaštite odmah preduzeti:

U kasarni 'M. Tito' ugraditi:

- unutar kruga kasarne 500 PMA-1, 100 PROM-1 i 20 MRUD

- za spoljne obezbeđenje KMT planirati i izraditi zapisnike za 5 minskih polja od po 200 PMA-1 nagaznih

U kasarni 'ZPO' u Dugom Selu ugraditi:

- unutar kruga kasarne 600 PMA-1, 100 PROM-1 i 20 MRUD

- za spoljne obezbeđenje planirati i izraditi zapisnike za 4 MP od po 200 PMA-1 nagaznih

U skladištu 'Rudišćak':

- ugraditi 600 PMA-1 nagaznih i 450 PROM-1 na potez

- pripremiti 1-2 Fugase

U skladištu 'Popovec' i 'Sesvete':

- na celom potezu, oko kruga objekta između dve ograde postaviti 3. reda PMA-1 nagaznih i na uglovima 100 kom. PROM-1 poteznih

- pripremiti 1-2 Fugase na ulazu u objekat. Kod postavljanja mina rasprskavajućih, voditi računa o zoni sigurnosti ljudstva u slučaju aktiviranja mina od strane divljači, pasa lutalica i slično.

- Mine za spoljne obezbeđenje čuvati u skladištu, skloništu u krugu kasarne, izuzetno ako nema uslova čuvati na otvorenom prostoru pokriveno ceradom, tako da se brzo može uzeti i postaviti.«²⁸ (U potpisu: general potpukovnik Dušan Uzelac).

Prema podacima agresora navedenim u ovim dokumentima, vojarna Dugo Selo (uključujući i šumu »Rudišćak«) bila je okružena s ukupno 2617 mina.

Kada su u pitanju ostale »odbrambene« aktivnosti postrojbi »JNA« smještenih u objektima i vojarnama u Hrvatskoj, o njima se govori u jednome od dokumenata proslijeđenom od strane 13. korpusa (Strogo pov. br.24/171, od 18.07.1991.) Komandi 35. partizanske divizije koja je ovaj spis zaprimila dana 19.07. iste godine, pod Strogo pov. br.20-229. U njemu piše slijedeće:

»Zbog učestalih napada na kasarne i druge vojne objekte, odmah preduzeti sledeće:

– stalno imati u neposrednom dežurstvu oruđe ili nekoliko oruđa spremnih za momentalno dejstvo.

– prilikom izbora oruđa imati u vidu da ono ima najveće vatreno dejstvo od raspoloživih sredstava u kasarni - objektu.

– procenu mesta postavljanja i određivanja zone vatrenog dejstva i osmatranja odrediće starešine kasarne – objekta, kao i potrebnu količinu municije.

– za upotrebu izabrati najbolje pojedince i posade – posluge koje uredno smenjivati na

položaju i obezbediti odmaranje ljudstva.

– inžinjerijsko uređenje položaja, maskiranje, pozadinsko obezbeđenje i vezu kao i ostala pitanja komandovanja i mera bezbednosti, regulisaće starešina kasarne – objekta, a po svim pitanjima ovog naređenja neposredno je odgovoran pretpostavljenom starešini.

– izveštaj o izvršenju ovog naređenja podneti čim se ono izvrši, a najkasnije do 08,00 časova, 19.07.1991. godine.« (U potpisu: general potpukovnik Marjan Čad)

U takvoj atmosferi, kada je agresor izmišljao nepostojeće »napade na kasarne i objekte« da bi ih okružio razornim minama pod prijetnjom obrane po svaku cijenu (stotinama vojnika, oruđima koja imaju »najveće vatreno dejstvo« i kojima rukuju »najbolji pojedinci i posade«), a ratni zrakoplovi »JNA« sve češće bombardirali ciljeve u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske pod izlikom »deblokade« svojih snaga, hrvatsko državno vodstvo je u cilju izbjegavanja krvoprolića moralo voditi dugotrajne i mučne pregovore. Nije se smjelo popustiti, ali isto tako, niti otvoreno napasti.

Dana 15 kolovoza 1991., u svim Mjesnim zajednicama općine Dugo Selo započinju dežurstva, prema odluci općinskog Kriznog štaba. Cilj ovih dežurstava jeste praćenje situacije u cilju zaštite objekata od vitalnog značaja.

Budući da pregovori koji su vođeni tijekom kolovoza i prve polovice rujna nisu urodili nikakavim konkretnim rezultatom, hrvatska vlast je odlučila primjeniti oružanu blokadu svih vojarni i vojnih objekata u Hrvatskoj, kao jedino moguće riješenje.

13. rujna 1991. godine, sukladno zapovjedi ministra obrane Republike Hrvatske Luke Bebića, otpočela je blokada vojarne »Prvi zagrebački odred« u Dugom Selu.

Ova prva totalna blokada trajala je punih 9 dana, nakon čega je jugovojsci zbog potpisivanja primirja ponovno puštena voda, struja, i dozvoljena opskrba, u ponovnom nastojanju naše strane da se sve riješi na miran način i bez žrtava.

Važno je naglasiti činjenicu da je istoga dana kada je ova akcija otpočela, skupina dragovoljaca na čelu s Nikom Velićem, Antom Antičevićem i Ivanom Grbavcem Kobrom obavila jednu od najtežih zadaća – zauzimanje vojnog skladišta »Prečec«, pa se obzirom na tu okolnost moglo očekivati pomjeranje snaga »JNA«, što je operaciju blokade dugoselske vojarne učinilo još složenijom i zahtjevnijom.

- nastavlja se -

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15