U Dubrovniku se raspravlja o političkoj platformi neformalne inicijative Baltik-Jadran-Crno more, trenutačno jednom od prioriteta hrvatske vanjske politike.
Na forumu je šestero predsjednika. Otvorili su ga dvoje najvećih zagovornika inicijative, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda.
Sudionici Dubrovnik foruma donijeli su deklaraciju kojom podupiru konkretne projekte energetskog, prometnog i digitalnog povezivanja srednje i istočne Europe. Pozvali su zainteresirane iz cijelog svijeta da u njima sudjeluju. Države članice Europske unije smještene između Jadrana, Baltika i Crnog mora podržale su 'Inicijativu triju mora', kao neformalnu platformu za osiguranje Političke potpore i djelovanja na konkretnim projektima.
Inicijativa triju mora, kako je nazvana za ovu priliku, za hrvatsku predsjednicu predstavlja autentičnu srednju Europu. Povezivanje sjevera i juga zapravo jest srž inicijative koju mnogi doživljavaju kao svojevrsni antiruski bedem na istoku Europe, pa ne čudi američki interes da ona zaživi.
Ali inicijativa, osobito zbog povezivanja baltičkih i jadranskih luka, komplementarna je i s kineskom strategijom Puta svile.
U svom govoru predsjednica Grabar-Kitarović naglasila je kako je pred zemljama inicijative puno izazova. I demografski, jer mladi iz zemalja Istočne i Srednje Europe iseljavaju, ali i sigurnosni, uključujući i migrantsku krizu. Energetski, tim više jer Rusija koristi energente u dnevnoj geopolitici.
Čelnica države naglasila je i kako područje inicijative Jadran-Baltik-Crno more predstavlja 28% teritorija Unije i 22% njezina stanovništva, ali i samo oko 10% BDP-a. Inače izvozno orijentirane svoj će izvoz pospješiti izgradnjom učinkovitih prometnih koridora i modernom prometnom infrastrukturom.
Predsjednica je istaknula kako je prostor Jadrana, Baltika i Crnog mora "žila kucavica" Europe i da je za njegov razvoj potrebno 50 milijardi eura.
Konkurentnija i sigurnija Europa kao posljedica tog povezivanja, to je cilj neformalne inicijative koja je prvi put predstavljena na marginama prošlogodišnjeg jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a. Nepunih godinu dana poslije šest predsjednika (drugi su zastupljeni na nižoj razini) raspravljat će o političkoj platformi inicijative, jednog od trenutačnih prioriteta hrvatske vanjske politike.
Prošle godine u New Yorku tom inicijalnom sastanku nazočili su i predstavnici Atlantskog vijeća SAD-a. Danas je u Dubrovniku jedan od visokih uzvanika i bivši Obamin savjetnik za nacionalnu sigurnost. To dovoljno govori o američkom interesu da ova inicijativa, za mnoge svojevrsni antiruski bedem na istoku Europe, zaživi. Ali u Dubrovniku je i zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova. Inicijativu Jadran-Baltik-Crno more tijekom prošlogodišnjeg sastanka s hrvatskom predsjednicom u Pekingu je pozdravio i Xi Jinping. Istaknuo je da je razvoj europskog koridora sjever-jug, čiji je temelj povezivanje luka Jadranskog i Baltičkog mora, komplementaran s kineskom strategijom Puta svile.
Cilj inicijative Jadran-Baltik-Crno more jest jačanje svekolike srednjoeuropske suradnje - političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske, sigurnosne.
LNG terminal na Krku, koji ima status europskog prioritetnog projekta, jedan je od ključnih ishodišta za veliki energetski koridor prema Baltiku. Terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod, koji bi plin iz kaspijske regije mogao dovesti u ovaj dio Europe, mogli bi Hrvatsku pretvoriti u plinsko čvorište ovog dijela Europe.
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
Izvor: HRT Vijesti
