Humanitarna i sigurnosna kriza na granici BiH

Hrvatska je dobila zeleno svijetlo za Schengen i to je iznimno važno za našu državu, napose policiju, da se uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola. No, čeka li našu policiju, ali i ostale institucije još golem posao s obzirom na to da se na granici prema BiH gomilaju migranti, a tamošnje vlasti upozoravaju kako se priprema humanitarna kriza nad kojom je moguće izgubiti kontrolu, piše hrt.hr.

U emisiji Studio 4 su o ovoj temi govorili Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije, Zlatko Sokolar, umirovljeni načelnik granične policije MUP-a, te Selam Midžić, tajnik Crvenog križa Bihać koji se javio telefonom.

...

Midžić je rekao kako trenutno na području Bihaća ima oko šest tisuća petsto migranata, ali je taj broj svakodnevno promjenjiv. Ima mnogo oboljelih od tuberkuloze, spominju se ospice pa čak i oboljelih od AIDS-a.

- Oni su u permanentnom pokretu pa se u toku svog puta i međusobno mogu zaraziti. Česti su i fizički obračuni između samih migranata i između njih i policije. Sve to stvara nesigurnost u kantonu i gradu Bihaću gdje su građani u brizi zato što je svakodnevni susret s migrantima pomalo prijeteći, naglasio je i dodao kako su to sve problemi s kojima se susreću građani.

- To bi netko trebao kontrolirati i te ljude smjestiti u migracione centre. To podržava i EU, naglašava.

Na pitanje prijeti li nekontrolirani migrantski val i Hrvatskoj, Midžić je rekao kako bi trebali političari BiH i Hrvatske što hitnije razgovarati o problemima koji sve nas čekaju u narednom periodu.

- Crveni križ je humanitarna organizacija koja će djelovati, ali mi čekamo smjernice, na koji način. Nema konačnih rješenja za period koji dolazi za smještaj migranata koji su slobodni u Bihaću, kako bi ih se držalo pod kontrolom, istaknuo je i dodao kako je to nešto što će opteretiti Unsko-sanski kanton, grad Bihać i samu BiH, a time se to može i preliti u Hrvatsku.

Midžić je naglasio da su sada na potezu državne institucije obje zemlje kako bi se stavilo pod kontrolu sve ono što nam se događa da ne bi proizvelo još veće probleme.

Sokolar: U BiH nije samo humanitarna, već je i sigurnosna kriza

Sokolar je rekao da ovo što se događa u BiH nije samo humanitarna, već je i sigurnosna kriza, ali vlasti u BiH trenutno nisu u mogućnosti odgovoriti tim izazovima.

- Govori se da je u BiH ušlo preko 40 tisuća migranata. Ne zaboravimo da je ove godine u dijelu istočno mediteranske rute koja se pretvara u zapadno balkansku ušlo 50 tisuća migranata, a u cjelokupnu EU 88 tisuća. Pokazuje se nemogućnost  EU da se ovaj problem riješi, rekao je.

Sokolar je istaknuo da, ako je u BiH ušlo 40 tisuća migranata, a ostalo ih je šest tisuća petsto, to znači da su se ostali negdje uputili. Slovenski podaci govore da su zatekli u nezakonitim migracijama oko 12 tisuća migranata od kojih su uspjeli 8 tisuća vratiti našim vlastima, a onda su ih naše vlasti kroz instrumente povratka vratile u BiH.

- To ide u krug. Definitivno je da se RH mora pripremiti za značajnije napore da se sve ovo svede u sigurnosne okvire, naglasio je Sokolar.

Kekuš: Za stanje migrantske krize u BiH kriva je EU

Sara Kekuš je rekla kako je za stanje migrantske krize u BiH kriva EU. Smatra kako niti jedna zemlja, pa tako ni BiH i Unsko-sanski kanton, se ne može sama nositi s problemom migracija. Dodaje kako se postavlja pitanje koje politike EU vodi.

- Izmještanje migranata na vanjske granice EU i nedopuštanje ljudima da traže zaštitu na teritoriju unije. To je politika koju vodi EU, rekla je i dodala kako je činjenica da uvjeti u prihvatnim centrima BiH, a posebno u kampu Vučjak, su nehumani i nisu održivi. Zima se približava i ljudski životi će biti još više ugroženi i krajnje je vrijeme da EU krene djelovati, smatra Kekuš.

- Hrvatska ima zakonsku obvezu, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom, a to je da osobama koje na graničnom prijelazu ili u dubini teritorija zatraže međunarodnu zaštitu da ih policija mora provesti kroz proceduru kako bi se vidjelo imaju li te osobe uvjete za azil. To je ono što se na žalost konstantno krši i to već zadnje tri godine, istaknula je.

Nevladine udruge odigrale značajnu ulogu u našoj migracijskoj krizi

Sokolar je naglasio kako ne bi dobili zeleno svjetlo od EU glede Schengena, da nije utvrđeno kako poštujemo ljudska prava. Pojedinačni slučajevi kršenja prava migranata, se ispituju i provodi se učinkovita istraga.

Istaknuo je kako su nevladine udruge odigrale značajnu ulogu u našoj migracijskoj krizi te da im u tom smislu treba odati priznanje.

Kekuš je naglasila kako i nevladine udruge pohvaljuju rad svih onih policajaca koji se drže zakona i vlastitih moralnih uvjerenja, ali kako moraju progovarati protiv trenutne Vlade i MUP-a zbog nepoštivanja vlastitih zakona.

- Ne govori se o neutemeljenim optužbama i voljela bi vidjeti dokaze o učinkovito provedenim istragama od MUP-a. Na žalost to se ne događa. EU je svjesna tog problema i dala je Hrvatskoj 6,8 milijuna eura za ojačanje monitoringa i poštivanje temeljnih prava na granicama. Nikakve dokaze toga ne vidimo, zaključila je Kekuš.

Foto: 1. scrshot HRT