Na današnji dan ’91. palo najveće četničko gnijezdo | Domoljubni portal CM

PRESS

Piše: Snježana Vučković

U tom dijelu Hrvatske bilo ih je 7.800

Na današnji dan ’91. palo najveće četničko gnijezdo

Piše: Snježana Vučković

Na današnji dan 1991. godine izvedena je javnosti slabo poznata, ali strateški iznimno važna operacija Johanesberg.

Ovom je akcijom oslobođen veliki dio zapadnog dijela Papuka, a među ostalim Novo Zvečevo i Veliki Kamenski.

Oslobađanje Novog Zvečeva bilo je od velikog značaja obzirom da je u njegovom odmaralištu Rade Končar bio smješten četnički štab u kojem su organizirani napadi na hrvatska uporišta.

Važnost Velikog Zvečeva najbolje objašnjava analiza povjesničara Jakše Raguža:

“Zvečevo je pod srpsku kontrolu stavljeno još početkom kolovoza 1991. kad se kolona od 18 vojnih vozila s rezervistima iz Našica stacionirala upravo u tom mjestu. Prvi zapovjednik Štaba TO-a bio je Veljko Vukelić (predsjednik Narodne skupštine SAO Zapadne Slavonije), načelnik štaba potpukovnik Milan Lončar, komesar Mišo Netković, operativac Nenad Vurdelja i pozadinac Boško Malenić.

Između 16. i 20. listopada 1991. zapovjednik Štaba postaje potpukovnik Milan Lončar, a kao jedan od zapovjednika navodi se Milan Šarčević i savjetnik u Štabu pukovnik Nikola Marić”.

Zašto je pobuna u Zapadnoj Slavoniji bila tako jaka

Marić je u ljeto 1991. kao zapovjednik 28. partizanske divizije iz skladišta JNA u Doljanima proveo naoružavanje i prva organiziranja Srba zapadne Slavonije. Uz njegovu su podršku čelnici SDS-a Pakraca i Daruvara – Stevo Ratković, Veljko Vukelić, Veljko Džakula i Veljko Nikolić u kolovozu 1991. podigli na ustanak Srbe Pakraca, Daruvara i Požege, naoružali ih i obećali pomoć zrakoplova, tenkova i topništva JNA. Pod zapovjedništvom Štaba bilo je sedam općinskih štabova TO-a: Pakrac, Daruvar, Grubišno Polje, Podravska Slatina, Slavonska Požega, Okučani i Novska. U sastavu pet općinskih štabova (Pakrac, Daruvar, Grubišno Polje, P. Slatina i S. Požega) bilo je oko 7.000 teritorijalaca organiziranih u 10 bataljona, 42 čete i 1 samostalni odred.

Ovaj broj svjedoči i o masovnosti pobune, i da je glavnina Srba zapadne Slavonije organizacijski ušla u sastav TO-a. Ukupno je, po podacima s početka rujna 1991., pod oružjem u Zapadnoj Slavoniji bilo 7.800 pobunjenih Srba.