U VIHORU RATA
U vihoru rata
Glinsko Novo Selo je jedno je od hrvatskih mjesta u kojem su se zaredom dogodila dva neopisivo teška zločina u kojima su ubijena 33 hrvatska civila.
Jedinice TO Petrinja i TO Glina najprije su na današnji dan 3. listopada 1991. banuli u selo pri čemu su ubili devet civila. U TO Petrinja su uglavnom bili vojni obaveznici srpske nacionalnosti iz sela Luščani i Banski Grabovac, a pri napadu su se kretali iz pravca Luščana, dok je prvi bataljon TO Glina bio popunjen vojnicima srpske nacionalnosti iz Gline i Brnjeuške, a ušli su u selo iz pravca ceste Glina – Petrinja.
...
Poručnik Duško jedini nije bio maskiran
Naknadno, 16. listopada iste godine vratili se, u selo je iz pravca Luščana ušla teroristička skupina “Kamijev vod smrti” naoružana automatskim oružjem, obučena u maskirne uniforme i maskirana na način da su imali prevučene preko glave crne vunene kape. Maskiran jedino nije bio vođa skupine kojega su ostali oslovljavali s “poručniče Duško”. Riječ je o djelatniku KOS-a Dušku Maloviću koji je u svom šarolikom djelovanju stigao biti i tjelohranitelj Tatjane Matejaš – Tajči, a poznat je bio po dresuri pit bull-a koje je obučavao za borbe.
Ispalili zolju u kuću punu žena
Teroristička grupa okupila je sve civile na sredini sela među kojima je bila i maloljetna, samo 15 godina stara Katica Šimanović. Nakon vrijeđanja, provokacija i udaraca, muškarci su bili odvojeni od žena koje su bile zatvorene u podrum jedne obiteljske kuće, dok su muškarci bili odvedeni iza trafostanice u selu. Teroristi su potom muškarce pobili iz automatskog oružja dok je u podrum gdje su bile žene ispaljena zolja.
“Poručnik Duško” 1993. godine ubijen u mafijaškom obračunu u Beogradu…
U Novom Selu Glinskom tada su ubijeni: Ivan Josipa Bradarić rođen 1914. godine, Mato Štefe Šimanović rođen 1938. godine, Katica Šimanović dj. Kudlek rođena 1942. godine, Marta Šimanović dj. Silaj rođena 1918. godine, Ivan Mije Horvatić rođen 1933. godine, Kata Horvatić dj. Čadilović rođena 1933. godine, Kata Bradarić dj. Vrbanac rođena 1911. godine, Stjepan Ivana Horvatić rođen 1919. godine, Josip Stjepana Škrinjarić rođen 1925. godine, Jela Milošić dj. Kušan rođena 1910. godine, Jana Olija dj. Išek rođena 1908. godine, Mara Marinović dj. Valent rođena 1911. godine, Pavao Stjepana Škrinjarić rođen 1913. godine, Stjepan Pavla Kušan rođen 1936. godine, Nikola Ivana Roksandić rođen 1931. godine, Kata Ivana Tovunac rođena 1923. godine, Milan Ivana Valent rođen 1951. godine, Josip Martina Šoštarić rođen 1927. godine, Milka Šoštarić dj. Štajduhar rođena 1926. godine, Ivan Pavla Šimanović rođen 1939. godine, Pavao Josipa Šimanović rođen 1909. godine, Marica Šimanović dj. Cestarić rođena 1949 godine, Katica Ivana Šimanović rođena 1976. godine, Jela Vidnić dj. Horvatić rođena 1924 godine, Josip Nikole Vidnić rođen 1931 godine, Katarina Vidnić dj. Hodalj rođena 1937. godine, Barica Šoštarić dj. Šoštarić rođena 1924. godine, Ivan Antuna Vidnić rođen 1928. godine, Barica Vidnić dj. Babić rođena 1927. godine, Nikola Ivana Šoštarić rođen 1930. godine, Jana Šoštarić dj. Kovačević rođena 1928. godine, Jela Vidnić dj. Šimanović rođena 1935. godine i Stjepan Mate Vidnić rođen 1928. godine.
Tužiteljstvo je obustavilo istragu protiv jednog osumnjičenog srpskog državljanina jer je utvrdilo da nije bio pripadnik jedinice i da nije sudjelovao u zločinima
Zbog ratnog zločina u kojem su 1991. u Novom Selu Glinskom, u tada okupiranoj Banovini ubijena 32 civila, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je deset srpskih državljana, ali i jednog hrvatskoga koji je navodno prokazivao sumještane Hrvate.
Desetoricu pripadnika tadašnje Teritorijalne obrane Glina sa zapovjednikom Izviđačko-diverzantske grupe, danas pokojnim poručnikom JNA Duškom Malovićem, tužiteljstvo tereti da su polovicom listopada, tijekom oružanog sukoba u Glinskom Novom Selu, po zapovjedi prvookrivljenog komandanta glinskih teritorijalaca ubili preostalo civilno stanovništvo u tom mjestu.
Nakon što ih je suokrivljeni 73-godišnji hrvatski državljanin doveo do Glinskog Novog Sela, srpski teritorijalci su se rasporedili po mjestu, istjerali hrvatske civile iz kuća i okupili ih u središtu mjesta, dok su žene zatvorili u drvenu kuću, izvijestilo je Državno odvjetništvo na svojim internetskim stranicama.
Jedan od okrivljenika je potom iz ručnog raketnog bacača "zolja" ispalio projektil u kuću koja se zapalila, dok su u muškarce i pokojnog maloljetnog K. Š. pucali iz osobnog naoružanja. Okrivljenike se tereti da su tako ubili 31 osobu.
Okrivljenika koji je zoljom pogodio kuću tereti se i da je polovicom studenog 1991. u mjestu Prekopa, tijekom trajanja oružanog sukoba između hrvatskih oružanih snaga te JNA i srpskih paravojnih formacija ubio jednu ženu u koju je pucao iz pištolja "škorpion" nakon što ju je zatekao pored ceste.
Tužiteljstvo je obustavilo istragu protiv jednog osumnjičenog srpskog državljanina jer je utvrdilo da nije bio pripadnik jedinice i da nije sudjelovao u zločinima.
Okrivljeni hrvatski državljanin nalazi se u istražnom zatvoru koji mu je produljen zbog posebno teških okolnosti počinjenja nedjela, dok je protiv ostalih okrivljenika koji su u Srbiji sudac istrage odredio istražni zatvor zbog posebno teških okolnosti počinjenja djela i opasnosti od bijega.
Sisačko-moslavačka policija je sredinom lipnja, kada je zbog tog ratnog zločina kazneno prijavila četiri muškarca izvijestila da je u mjestu Majske Poljane, na glinskom području, uhitila 73-godišnjeg hrvatskog državljanina. Po neslužbenim podacima riječ je o pripadniku nekadašnje Teritorijalne obrane Mili Paspalju koji je navodno pripadnicima srpske paravojne postrojbe prokazivao sumještane hrvatske nacionalnosti koji su potom ubijeni.
Mile Paspalj je po neslužbenim podacima zbog tog zločina ranije bio procesuiran, ali je postupak obustavljen zbog nedostatka dokaza.
Policijska kaznena prijava uslijedila je nakon što su se pojavili novi svjedoci, koji uz ranije osumnjičene počinitelje tog ratnog zločina terete i sada prijavljene pripadnike srpske paravojne postrojbe.
Drugi upravo čitaju... |
|
foto: PIXSELL
Autor: Snježana Vučković
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.