ZDRAVLJE
Bazga spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe. Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna i crvena bazga. Kod nas se najčešće koristi crna bazga - Sambucus nigra.
Cvjetovi bazge su bogati glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C.
Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja. Zbog toga bazga se koristi u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma.
Veliki je saveznik u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet. Osim toga, bazga ima antivirusno i antimikrobno djelovanje. Ako osjećate da ćete dobiti gripu, pojedite 4 žlice bobica bazge. Za liječenje gripe i prehlade možete koristiti i ekstrakt bazge koji možete kupiti u trgovinama zdrave hrane i biljnim ljekarnama.
Korisna je kod astme i upale dišnih puteva, jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja. U proljeće cvijet bazge možete koristiti kao sredstvo protiv peludnih alergija.
Bazga ima i detoksikacijsko djelovanje jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi. Ova biljka može pomoći kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa. Osim kao laksativ, djeluje i kao diuretik te doprinosi zdravlju bubrega. Koristi se u stanjima gdje je potrebno jače znojenje te liječi vodenu bolest. Zbog tih svojih laksativnih, diuretičkih i detoksikacijskih svojstava odlična je kao pomoć u mršavljenju.
Bazga se koristi i u kremama protiv pjega i mrlja na koži. Zbog svojeg adstringentnog djelovanja čest je sastojak krema za akne.
Bazga je ljekovita biljka širokog spektra djelovanja koja može pomoći kod:
- astme i alergije
- akni i pjega na koži
- gripe i prehlade
- čišćenja organizma
- vodene bolesti
- oslabljenog imuniteta
- degenerativnih bolesti
- čireva i konjunktivitisa
- mršavljenja
- dijabetesa
- probavnih tegoba
Cvijet bazge
Bazga cvate sitnim bijeložutim cvjetićima, sa 5 latica, a koji su skupljeni u velike plosnate paštitaste cvatove. Cvatovi bazge, promjera od 15-25 cm, razvijaju se od svibnja do lipnja na krajevima grana. Mirisni cvjetići sadrže malu količinu eteričnog ulja, nešto saponina, te glikozide, flavonoide, tanine i sluzi.
Cvjetovi bazge najčešće se upotrebljaju za pripremu ljekovitog čaja. Često služe i za jelo, u obliku kolačića, prženi na maslacu ili ulju, uvaljani u tijesto od palačinki. Od cvjetova se može pripremati osvježavajuće pjenušavo piće, ali i likeri, vino, sokovi, sirupi, bole itd.
Ako se upotrebljavaju suhi cvjetovi bazge, oni moraju biti dobro i ispravno osušeni. Cvjetove treba skupljati u punom cvatu te sušiti vezane u snopiće, obješene na sjenovitom i zračnom mjestu. Nakon što se odstrane sve cvjetne stapke, cvjetiće treba još naknadno vrlo pažljivo i temeljito posušiti, jer nepravilnom fermentacijom mogu se uništiti sve ljekovite tvari. Cvijetići moraju tijekom sušenja zadržati svoju prirodnu boju, a ako potamne treba ih baciti.
Bobe bazge
S prehrambenog gledišta mnogo su važniji bazgini plodovi – crnoljubičaste, sjajne i sočne koštuničave bobe. U bobama bazge, koje su široke 5-6 mm, nalaze se 3 smećkaste koštice i kao krv crveni sok. Bobe su složene u viseće i otežale paštitaste nakupine, a dozrijevaju od kolovoza do sredine jeseni. Bazgine bobe treba brati kad su posve zrele. Pri branju treba odrezati cijeli štitac, a ne trgati samo bobe. S branjem treba požuriti, jer kad bobe sazriju, brzo ih pojedu ptice.
Zrele bobe bazge imaju kiselkasto slatkasti okus. Sadrže oko 10 mg% vitamina C, nešto karotina i vitamina E, a posebno su bogate vitaminom B1. Osim toga, u bobama ima 5-6% šećera, nešto vinske i jabučne kiseline, pektina, gorkih tvari te eteričnog ulja, a zbog kojega i bobe bazge imaju ljekovito djelovanje.
Sirove bobe nisu za jelo, ali se mogu na mnogo načina preraditi. U Slavoniji se bobe bazge ukuhavaju u zdrav i ukusan pekmez, a koji se u nekim zemljama i tvornički proizvodi. U Engleskoj od boba prave pite i posebne umake. Nijemci iz bazginih boba priređuju još i kompot, voćni sok, preljeve i vino, te mnoga druga jela i pića. Njihovi kulinarski priručnici obiluju receptima za priređivanje različitih jela iz boba i cvjetova bazge.
Bobe se mnogo koriste i za pripremanje octa i likera, te kao začin za mesna jela. Bazgine bobe mogu se upotrijebiti i za pripremu ukuha-nog voćnog soka, uz dodatak šećera te limunovog soka ili limunske kiseline. Miješanjem prokuhanog soka i meda, u omjeru 1:2, u Njemačkoj priređuju “bazgin med”. Osim toga, od zrelih boba može se peči i rakija, a ponegdje se bobe upotrebljavaju i za bojenje vina.
Neki arheološki nalazi ukazuju da se boba bazge koristila već u kamenom dobu, a kasnije se njezina primjena samo proširivala. Zbog sve većih potreba za bazgom u medicini i prehrambenoj industriji, potražnja za bobama i cvjetovima bazge stalno raste. Stoga se u nekim europskim zemljama bazga počela čak plantažno uzgajati.
Kora i list bazge
Osim cvjetova i boba bazge, u narodnoj medicini upotrebljavaju se i kora, listovi i korijen bazge, a koji se sabiru u proljeće. Listovi bazge beru se kad su posve razvijeni, a kora se skida s debljih grana. Prije upotrebe kore, vanjsku kožicu treba sastrugati i baciti. Usvježoj kori i svježim listovima bazge, kao i u nezrelim plodovima, prisutan je glikozid sambunigrin, a iz kojeg se sušenjem oslobađa do 10 mg% cijanidne kiseline. Stoga listove i koru bazge treba prije upotrebe brzo i dobro osušiti na sjenovitom i prozračnom mjestu ili na umjetnoj toplini najviše do 40 C.
Uvarak od bazge 1
1 žlicu listova bazge, suhih ili svježih, kuhajte 10-15 minuta u šalici vode. Ovom uvarku dodajte malo meda i pijte po nekoliko žlica tijekom dana. Ovaj uvarak pojačava znojenje pa time liječi reumu, gripu i vrućicu.
Uvarak od bazge 2
1 žlicu sitno nasjeckanog korijena bazge kuhajte u šalici vode najmanje 20 minuta. Ovu količinu popijte tijekom dana kao lijek za brzo mršavljenje.
Čaj od bazge 1
2 čajne žličice suhih bazgovih cvjetova prelijte s 1/4 litre kipuće vode i nakon 10 minuta procijedite. Taj čaj možete koristiti za dobro znojenje kod gripe i prehlade, ali i preventivno. Također se preporučuje kao sredstvo za čišćenje krvi.
Čaj od bazge 2
Jednu žlicu suhih bazgovih bobica stavite u šalicu hladne vode, nakon 12 sati podgrijte i popijte prije doručka, kao izvanredni lijek protiv slabe stolice.
Čaj od bazge 3
Između debele bazgove kore i središnjeg dijela stabla nalazi se svijetlozeleni ovoj – od njega se priprema čaj koji uspješno čisti želudac.
2 čajne žličice te svijetlozelene mase prelijte se s 1/4 litre kipuće vode, nakon 10 minuta procijedite i pijte gutljaj po gutljaj.
Mjere opreza
Zeleni dijelovi bazge sadrže toksine koji mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev, gušenje, teško disanje i bol u trbuhu. Sirova bazga se prije upotrebe mora dobro popariti kipućom vodom ili prokuhati.
Kada se bazga pravilno koristi nema nuspojava.
Foto: 1. ljekovite-biljke.hr
Autor: UCM
Izvor: alternativa-za-vas.com / ljekovite-biljke.hr
