ZDRAVLJE
U starom vijeku bila je poznata ljekovitost ove biljke, što su je nazivali još i imenima orlov nokat, velika djetelina, ždraljika i žuti kokotac, a rabili su je kao ljekovito sredstvo koje steže, omekšava, tjera znoj i vodu te ublažava bolove.
Kokotac je dvogodišnja biljka koja naraste do metar visine, s jakom uglastom golom i dlakavom stabljikom. Listovi su duguljasti, eliptični, na rubovima oštro nazubljeni i trolisnati. Cvjetovi žute boje oblikuju uspravni grozdasti cvat na vrhu grana. Plod je mahuna sa sjemenkama.
Cvate od svibnja do rujna. Aromatičnog je mirisa po medu, gorka i ljuta okusa. Raste na zapuštenim livadama uz rub polja, vinograda, putova, uza zidove i pruge te na zapuštenom zemljištu. Sabire se cijela biljka u cvatu ili samo cvjetni vrhovi te se odmah svježi usitne i suše na toplom i prozračnom mjestu u sjeni. Za vrijeme sušenja razvija se aroma biljke te suha biljka lijepo miriše. Listovi za sušenje mogu se brati i nakon cvatnje.
Truli kokotac sadrži dikumoral koji izaziva krvarenje te se ne smije rabiti ni u kojem obliku.
Znanstvena istraživanja (Melilotus officinalis, Melilotus albus – bijeli kokotac) potvrđuju djelovanje kokotca na središnji živčani sustav, u kojem izaziva umirujuće i narkotičko djelovanje; regenerira stanice jetre, djeluje na koštanu srž, sudjeluje u stvaranju leukocita, poboljšava opće stanje bolesnika nakon radioaktivnog zračenja, djeluje na unutrašnji dio krvnih i limfnih sudova i žila.
Zapadna pučka medicina koristi ga u liječenju apscesa, arterioskleroze, bolesti očiju, embolije, gastritisa, hemoroida, kožnih bolesti, krvarenja, kašlja, rana, respiratornoh katara, traheitisa, upale usta, grla, jednjaka, upale crijeva, vaskularnih bolesti, varikoznih vena, a koristi se i za izradu flastera, cigareta, u kuhanju te u homeopatskom liječenju kod glavobolja, migrena i krvarenja iz nosa.
Kokotac ima svojstvo da steže, omekšava, tjera znoj i vodu, smiruje i ublažuje bol te čisti organizam. Koristi se za vanjsku, a manje za unutarnju uporabu.
Toksičnost
Kumarin i kumarinski spojevi uvrštavaju se u kancerogene spojeve pa u većim količinama mogu izazvati jake glavobolje, kolaps ili klijenut živčanog sustava te se danas ova biljka koristi uglavnom za vanjsku uporabu.
Kontraindikacije
Kokotac ni u kojem obliku ne bi smjele uzimati osobe sa slabim želucem i jetrom u akutnim stanjima, s problemima žuči te osobe sklone glavoboljama.
Ljekovito djelovanje kokotca
Kombinacija unutarnje i vanjske uporabe kokotca prakticira se u liječenju varikoznih vena jer sastojci u kokotcu spriječavaju stvaranje tromba, a primjenjuje se i u:
- liječenju hemeroida
- spriječavanju upala
- vanjskoj uporabi mast od kokotca (za liječenje vena, hemeoroida, i oteklih nogu, a izrađuje se od cvjetova kokotca ili tinkture sa svinjskom masti itd), koja izvrsno djeluje na kapilarni sustav i vene
Unutarnja uporaba – za liječenje
- kašlja
- grčeva maternice i crijeva
- bubrežnih bolesti (pojačava izlučivanje mokraće a ujedno pomaže bubrezima u eliminaciji raznih štetnih mikroba jer djeluje antiseptički, kod otežanog mokrenja, katara bubrega i mjehura, bakterija itd)
- reumatične glavobolje – migrene
- arterioskleroze
- gihta
- želuca i crijeva (detoksikacija želuca i crijeva, katar želuca i crijeva, raznih nadimanja, nadutost itd)
- nesanice, nervoznih tenzija, neuralgija i palpitacija jer dobro smiruje
Vanjska uporaba – za liječenje:
- tegoba s očima (upale kapaka – upala sluzikože kapaka, upale očiju, ispiranje čajem od cvjetova kokotca itd; poznata je očna mirišljiva vodica koja se dobiva od cvjetova kokotca)
- tegoba s uhom (parenje čajem)
- reumatskih tegoba – bolova (mast)
- raznih kožnih nečistoća (čireva kod kojih rabimo mast za dozrijevanje čira, kao i kod bolesti kože gljivičnog podrijetla itd)
- za omekšavanje raznih tvrdih oteklina (emoliens – otečene žlijezde, novotvorine, čirevi : rabimo mast ili stavljamo obloge itd).
Foto: 1. UCM
Autor: UCM
Izvor: svijetokonas.net
