DPCM
ZDRAVLJE
Sve više ljudi diljem svijeta prečesto uzima antibiotike, čime često i razviju otpornost na njihovo djelovanje.
Ono što je javnosti još uvijek nepoznato, činjenica je da prečesto uzimanje antibiotika može ozbiljno narušiti ravnotežu dobrih i loših bakterija u crijevima i prouzročiti nove zdravstvene tegobe.
...
Antibiotici zajedno sa cjepivima ubrajaju se u jedna od najvećih dostignuća medicine. No u posljednjim godinama sve više govori se o sumraku antibiotske ere jer kako se sve više upotrebljavaju sve više se širi rezistencija na antibiotike.
Martina Bago, magistrica farmacije: Hrvatska spada u zemlje među kojima je potrošnja antibiotika veća od prosjeka u Europskoj uniji i općenito se zemlje u Europskoj uniji mogu podijeliti u 2 skupine po potrošnji antibiotika, sjeverne u kojima je potrošnja antibiotika niža i južne u kojima je potrošnja antibiotika veća.
U Hrvatskoj se najčešće antibiotici propisuju za respiratorne i urinarne infekcije, s time da su respiratorne često uzrokovane virusima na koje antibiotici ne djeluju pa je njihova upotreba neopravdana.
Kada nisu indicirani, svakako jedna od najvećih negativnih posljedica je razvoj rezistencije bakterije na antibiotike. Osim toga, neželjeni neki učinci antibiotika kada jesu indicirani su najčešće proljev. Zato se preporuča uzimati antibiotik s probiotikom. S time da bi razmak trebao biti najmanje 2 sata ako probiotik sadrži bakterije u sebi, kaže Bago.
Kada se antibiotici piju, važno je pridržavati se uputa liječnika, piti lijekove u propisanim razmacima i točno propisano vrijeme jer u protivnom učinak antibiotika smanjuje se.
Ako je propisano da se uzima 10 dana, treba se uzimati punih deset dana, nikako ne prestati nakon 5 dana kada bolesnik više ne osjeća simptome bolesti zbog koje mu je antibiotik propisan, savjetuje Bago.
Ono što se nikako ne smije je antibiotike čuvati, posuđivati, razmjenjivati ili samoinicijativno piti, već isključivo po uputi liječnika.
Martina Bago: Kalcij, ili neki drugi minerali, na primjer magnezij mogu smanjiti apsorpciju antibiotika u crijevima i zbog toga se neki antibiotici ne smiju uzimati s mlijekom, mliječnim proizvodima ili nekim preparatima koji sadržavaju određene minerale. Odnosno, također razmak između uzimanja takvih preparata i antibiotika treba biti najmanje 2 sata.
- sadržaj se nastavlja -
| Drugi upravo čitaju... |
|
Kako točno antibiotici djeluju na bakterije, na koji način se bore protiv njih pojasnila je profesorica Jasmina Vraneš, klinička mikrobiologinja: Antibiotici mogu ubiti bakteriju, a mogu spriječiti da se ona dijeli, mogu dakle biti baktericidni, mogu bakteristatski. Čitava jedna grupa djeluje tako da sprječava sintezu proteina i tako ubija bakterije. Jako volimo antibiotike koji djeluju na samu staničnu stjenku bakterija jer to naše stanice nemaju. To su betalaktamski. Oni tako oštete bakteriju i onda ona bude eliminirana našom obranom.
Uzimanje antibiotika utječe na normalnu fiziološku floru u našem organizmu, oni također ubijaju i takozvane dobre bakterije u nama. Kad netko uzima širokospektralni antibiotik, a nije ga trebao uzimati, nastaje poremećaj u crijevima. Nakon toga je moguće da osoba ima težak proljev, izazvan bakterijom koja se zove Clostridium difficile kao rezultat uzimanja antibiotika.
Osim neposrednih negativnih učinaka uzimanja antibiotika, puno su opasniji već spomenuti učinci nepotrebnog uzimanja antibiotika.
Po riječima profesorice Vraneš, 50% antibiotika nažalost širom svijeta, ne samo u Hrvatskoj izdaje se potpuno nepotrebno. Taj antibiotik uništi onda dio crijevne flore, ali one koje ostanu, ostale su zato što su na njega otporne. Mi na taj način radimo selektivni pritisak, ostaju otporne bakterije i one se mogu širiti.
Zbog toga važna je mikrobiološka analiza kojom će se utvrditi koja vrsta antibiotika najbolje djeluje na bakteriju uzročnika infekcije.
Antibiotici nisu, kako kaže naša sugovornica, šećerna vodica. Važno ih je pažljivo propisivati, samo kada su zaista potrebni i propisati antibiotike uskog spektra kako bi se spriječila rezistencija bakterija i sačuvali antibiotici za budućnost.
Foto: 1. scrshot HRT
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
