POVIJEST
Svijet kroz povijest
"Mi, dolje potpisani, koji pregovaramo u ime njemačkog vrhovnog zapovjedništva, slažemo se s bezuvjetnom kapitulacijom svih naših oružanih snaga na kopnu, moru i u zraku..."
Bilo je sedamnaest minuta poslije ponoći 9. svibnja 1945. kada je njemački feldmaršal Keitel, uzeo nalivpero i polako potpisao akt o bezuvjetnoj kapitulaciji Njemačke. Nakon njega potpisali su ga ostali njemački predstavnici, a zatim predstavnici pobjednika sovjetski, američki, britanski i francuski izaslanik.
...
Nakon više od pet i pol godina golemih sudskih patnji i razaranja u Europi je završio Drugi svjetski rat. Već nekoliko dana prije predali su se pojedini dijelovi njemačke armije savezničkim snagama, a Hitler je već odavno bio mrtav počinivši samoubojstvo u svom bunkeru. Europa je bila u ruševinama.
U brojnim gradovima proslavljeni su pobjeda i kraj rata. Posebna je radost zavladala u Londonu jer je Velika Britanija punih šest godina vodila borbe u svim dijelovima svijeta. Ljudi su izašli na ulice, a kraljica je u Buckimghamskoj palači primila premijera Churchilla. U Moskvi je priređena velika vojna parada na Crvenom trgu. Pred tribinu sa Staljinom i visokim vojnim dužnosnicima sovjetski su vojnici bacali zaplijenjene njemačke zastave.
Bio je to kraj Hitlerova bezumnog osvajačkog pohoda koji je započeo još i prije stvarnog početka rata. Već priključenjem Austrije i Čehoslovačke Trećem Reichu počelo je prekrajanje karte Europe. Sam rat otpočeo je njemačkim napadom na Poljsku u rujnu 1939.
U Drugome svjetskom ratu pod oružjem se našlo stotinu i deset milijuna ljudi. Poginulo je šezdeset milijuna, ranjeno oko trideset i pet, a nestala su tri milijuna vojnika i civila. Materijalna je šteta bila golema. Strahote rata povećalo je planirano nacističko ubijanje Židova i mnogih pripadnika slavenskih naroda.
Nakon prestanka borbi nekadašnja je bojišnica presijecala Europu na dva dijela od Baltičkog do Jadranskog mora. Stvorile su se dvije goleme interesne zone: istočna pod utjecajem SSSR-a i zapadna kojom su dominirali anglo-amerikanci i Francuzi. Činjenice nastale na bojnom polju diplomacija nije mogla izmijeniti. Već na konferenciji u Postdamu, samo mjesec dana nakon svršetka rata, došlo je do razmimoilaženja nekadašnjih saveznika. Staljin nije želio prepustiti zapadnim saveznicima utjecaj na prostoru istočne Europe pod nadzorom sovjetske vojske. Iako je nastupio mir, bio je to početak takozvanog “hladnog” rata.
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
Foto: 1. wikipedia.org
