28. lipnja 1992. - Mitterrandov posjet Sarajevu: Rat u BiH nije ni politički ni vojni, nego humanitarni problem | Domoljubni portal CM

POVIJEST

SVIJET KROZ POVIJEST

Mitterrand je prema Hrvatima gajio predrasude, temeljeći ih na povezanosti Hrvata s nacistima u 2. svjetskom ratu, a iz istih motiva isticao je sklonost prema Srbima

28. lipnja 1992. - Mitterrandov posjet Sarajevu: Rat u BiH nije ni politički ni vojni, nego humanitarni problem

Mitterand

Svijet kroz povijest

Nakon sastanka šefova država Europske zajednice održanog u Lisabonu, na kojem je službenom Beogradu odaslano najoštrije upozorenje, francuski predsjednik Francois Mitterrand iznenada je 28. lipnja 1992. posjetio opkoljeno Sarajevo.

Sarajlije su ga oduševljeno dočekale cvijećem i klicanjem, a gradonačelnik Muhamed Kreševljaković uručio mu je plaketu počasnog građanina Sarajeva, prvu koju je netko dobio nakon Josipa Broza – Tita.

...

Mitterrand je najavio otvaranje humanitarnog zračnog mosta, što se ubrzo i ostvarilo. Mirovne snage preuzele su kontrolu nad pistom na kojoj je u tri ratne godine obavljeno gotovo 13000 letova, kojima su Sarajevu dopremane tone hrane i materijalne pomoći.

Unatoč tome, Mitterrandov dolazak imao je i negativnih posljedica po branitelje Sarajeva.

Naime dan ranije, snage Američke Šeste flote objavile su spremnost za pokretanje akcije u cilju deblokade Sarajeva i zračne luke, stoga Mitterrandova izjava kako rat u BiH „nije ni politički ni vojni, nego humanitarni problem” budi sumnju kako je svojim dolaskom francuski predsjednik zapravo ciljano usporio mogućnost vojne intervencije.

Zanimljivo, Mitterrand je prema Hrvatima gajio predrasude, temeljeći ih na povezanosti Hrvata s nacistima u 2. svjetskom ratu, a iz istih motiva isticao je sklonost prema Srbima.

Stoga manje čudi što je odmah nakon sastanka u Lisabonu krenuo u ovu iznenadnu diplomatsku akciju, pritom tijekom leta ka Sarajevu izjavivši kako „dok je on predsjednik francuski vojnik nikad neće ispucati metak na srpskog vojnika“.

Mitterrandove promašene mirovne inicijative koje su se temeljile na održavanju beskonačnih pregovora pod vodstvom UNPROFOR-a podržavao je i glavni tajnik UN-a Bouthros Ghali koji je tvrdio kako su sve tri strane jednako krive za surovi rat.

Takva politika prolongirala je mogućnost vojne intervencije, onemogućila je nabavku oružja braniteljima, odnosno pogodovala je nadmoćnim Srbima, a što je u konačnici rezultiralo tisućama mrtvih tijekom opsade Sarajeva.