POVIJEST
SVIJET KROZ POVIJEST
Svijet kroz povijest
Irska republikanska armija 21. srpnja 1972. posijala je smrt na ulicama Belfasta.
Korijeni tragedije sežu još u razdoblje kada su zaraćene Velika Britanija i Irska 1921. sklopile sporazum po kojem su Irci dobili državu, a sjeverni dio otoka, pokrajina Ulster, ostao je u sastavu Ujedinjenog kraljevstva.
Tu pokrajinu većinski su tijekom stoljeća naselili protestantski doseljenici, dočim su ju katolici zbog velikog siromaštva napuštali i postali manjina.
...
Novostvorena Sjeverna Irska imala je ograničenu autonomiju i vladu, ali je zemljom upravljao britanski guverner.
Katolička manjina uzalud je zahtijevala ravnopravnost, što je dovelo do sve češćih sukoba. Zbog toga je 1972. Britanska vlada suspendirala parlament i nametnula Sjevernoj Irskoj neposrednu upravu, a još ranije je poslala vojne snage da uvedu red.
Nesmiljene vojne metode, ali i radikalno ponašanje zaraćenih katolika i protestanata, rezultiralo je velikim žrtvama.
Sukob je eskalirao krvoprolićem 30. siječnja u gradu Londonderryu tijekom dotad najvećeg organiziranog mirovnog marša kada je nakon niza provokacija vojska pucala na prosvjednike, usmrtivši 14 civila. Uslijedili su brojni sukobi katoličkih i protestantskih radikala, a broj žrtava je rastao.
Nakon siječanjske „krvave nedjelje“ Sjevernu Irsku zadesio je u srpnju jednako tragičan „krvavi petak“.
Naime, kao odgovor na prekid mirovnih pregovora, IRA je pomno organizirala nezapamćen teroristički udar. U raznim dijelovima Belfasta eksplodirale su 22 podmetnute bombe zbog čega je poginulo 9 osoba, a 130 ih je ranjeno.
IRA je tvrdila kako su upozorili Britance na bombe, te da oni namjerno nisu evakuirali civile. Britanska vojska odgovorila je pokretanjem vojne operacije Motorman u kojoj su uz obostrano velike žrtve opet stekli kontrolu na ulicama Belfasta.
Tijekom gotovo četiri desetljeća u sjevernoirskom sukobu poginulo je više od 5000 osoba, najviše civila, a 1972. ostat će upamćena kao godina kaosa u kojoj je u oko 2000 izvedenih oružanih akcija ubijeno više od 450 ljudi.
IRA se 2002. godine ispričala obiteljima poginulih.
Autor: Tomislav Šulj
Foto: 1. DPCM/wikipedia.org, 2., 3. i 4. wikipedia.org
