Prehrana
ZDRAVLJE
Depresija je vrlo učestala bolest, koju je vrlo važno znati prepoznati i suočiti se s njom. Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, bezvoljno raspoloženje, žalost i beznađe, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog...
Depresija kod pojedinih bolesnika može izazvati gubitak apetita, dok kod drugih pacijenata ona biva karakterizirana epizodama prejedanja i rezultira u konačnici značajnim uvećanjem tjelesne mase. Prehrana je vrlo važna kod ove bolesti jer pojedine namirnice mogu ulaziti u interakcije s lijekovima koje pacijenti uzimaju. Treba napomenuti da pacijenti koji uzimaju antidepresive moraju izbjegavati ribu iz konzervi, jetru, pivo, crveno vino te parmezan, budući da su to namirnice koje mogu ometati metabolizam lijeka u organizmu.
U većini slučajeva hrana utječe na raspoloženje tako da djeluje na unos i sintezu serotonina u stanicama mozga. Serotonin je neurotransmiter odgovoran za postizanje osjećaja ugode. Namirnice koje djeluju na smanjenje nivoa serotonina čine ljude manje raspoloženima, dok one koje povećavaju endogenu sintezu i njegov ulazak u stanice mozga izazivaju porast raspoloženja kao i lijekovi koji se u tu svrhu uzimaju. Stoga pravilan odabir namirnica može vrlo uspješno djelovati u slučajevima depresije i ponekad čak pomoći da se medikamentna terapija smanji na minimum.
Preporuča se upotreba hrane bogate ugljikohidratima, koji direktno djeluju smirujuće na organizam. Proteini, odnosno pojedini peptidi koji se iz hrane oslobađaju, mogu imati ekscitirajući podražaj na mozak tako da izostaje sedativni učinak. U prehrani oboljelih od depresije treba redovito u svakom obroku biti ugljikohidrata (tjestenina, krumpir, riža, palenta, kruh, žitarice, kolači), med i ne treba se suzdržavati od razumne upotrebe šećera. Tako je dokazano da šalica čaja (matičnjak, đumbir) uvečer, zaslađena žličicom meda pomaže kod depresivnih osoba u lakšem postizanju sna.
Ustanovljeno je nedavno da tvari poput folne kiseline koja se nalazi u tamnozelenom lisnatom povrću i mahunarkama znatno utječe na raspoloženje. Stoga se obrok sastavljen od blitve, špinata, leće, graška, boba, soje uvelike preporučuje na svakodnevnim jelovnicima.
Kod depresivnih osoba vrlo je važna i koncentracija magnezija u krvi, a u kokosu je sadržana velika količina tog minerala. Magnezij se još i naziva antistresnim elementom. Uz magnezij preporuča se i unos selena kojeg ima u morskim plodovima i koštunjićavom voću.
Kada je riječ o kavi, vrlo je teško povući jednoznačnu preporuku jer se pokazalo da je osjetljivost na kofein različita kod depresivnih osoba. Kod nekih pomaže u suzbijanju depresije, dok od drugih ima suprotan učinak. Jedino je za alkohol dokazano da nakon kratkotrajne euforije, koja slijedi neposredno nakon konzumacije, nastupa depresija, te se stoga preporuča izbjegavanje svih vrsta alkoholnih napitaka.
- Agrumi ili citrusno voće
- Alge
- Banana
- Bijelo meso
- Bob
- Brokula
- Čokolada
- Grašak
- Grožđe
- Jagoda
- Kamenice
- Kesten
- Kiseli kupus
- Kokos
- Leća
- Maslinovo ulje
- Med
- Ocat
- Plava riba
- Pšenica
- Raž
- Salata
- Sojino mlijeko
- Svježi kravlji sir
- Začini
- Alkohol
- Čaj
- Iznutrice
- Loj i mast
- Sir
- Sol
TJEDNI JELOVNIK
|
RUČAK
|
VEČERA | |
|
PON
|
špageti s umakom pesto (70 g); gljive sa žara (80 g); kuhana cikorija za salatu (200 g); integralni kruh (60 g); jabuka
|
pileća juha s mesom i rižom; miješana salata od rajčica i endivije (200 g); integralni kruh (60 g); čaj od kamilice
|
|
UTO
|
juha od luka (100 g) i piletina na žaru (70 g); kuhane mahune (50 g); jabuka; čaša jogurta
|
musaka s patlidžanima (150 g); zelena salata, raženi kruh (80 g); šnita ananasa, čaj od lipe
|
|
SRI
|
varivo od mrkve i leće (150 g); salata od radiča (70 g), čokolada (50 g); oligomineralna voda
|
puretina na žaru (150 g); dinstani kupus (100 g), miješana salata, medena torta, čaj od kadulje
|
|
ČET
|
zapečeni karfiol sa sirom (150 g); salata od mahuna (100 g), kruh sa suncokretovim sjemenkama (80 g), ananas u sirupu od javora
|
pastrva na žaru (150 g); kuhani krumpir (100g); kuhana blitva (150 g); miješani kruh (80 g); grožđe, čaj od koprive
|
|
PET
|
rižoto s račićima (70 g); brokule kuhane na pari za salatu (200 g); integralni kruh (60 g), naranča
|
orada pečena u pećnici (120 g); varivo s blitvom (30 g tjestenine ili riže i 150 g blitve); kuhane šparoge za salatu (200 g); integralni kruh (60 g); čaša tople čokolade
|
|
SUB
|
rolana teleća prsa (100 g), 80 g povrće na žaru, kuhani divlji radič, čokoladna torta; oligomineralna voda
|
svježi kravlji sir (100 g); vrhnje (50 g); kuhana blitva (80 g); sušenih krušaka i jabuka, čaša mlijeka
|
|
NED
|
krastavci s vrhnjem (150 g); pečena piletina (100 g); frape s kivijem
|
pastrva na žaru (150 g); gljive u umaku od crnog vina (80g); raženi kruh (80 g); jabuka, čaša soka od naranče
|
| Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: Ilustracija
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: DPCM/plivazdravlje.hr (Prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije)
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
