SVIJET KROZ POVIJEST

Svijet kroz povijest
Među velikanima europske glazbene romantike Franc odnosno Ferenc Liszt, sin oca Mađara i majke Austrijanke, ima posebno mjesto.
Bio je pijanist, skladatelj, dirigent, pedagog, promicatelj novih vrijednosti, glazbeni pisac i kritičar.
...
Iz njegova golemog skladateljskog opusa treba spomenuti simfonijske pjesme Tasso, Hamlet, Orfej, Prometej, Mazeppa, dvije programske simfonije – Faust i Dante, Prvi klavirski koncert u Es-duru, te Fantaziju i fugu za orgulje na ime BACH. Među crkvenim djelima svakako je najvažniji oratorij Krist, potom Legenda o svetoj Elizabeti te Mađarska krunidbena misa.
Liszt je napisao i niz etida, balada, nokturna, poloneza i drugih komornih skladbi, posebice za glasovir. Najšira publika prepoznaje Liszta čim čuje prve taktove njegovih mađarskih rapsodija. Drugo područje djelovanja Ferenca Liszta bilo je pijanističko. Njegovu veličinu možemo spoznati tek po sačuvanim zapisima. U jednome se navodi: Kada se Liszt pojavio svi ostali pijanisti su nestali!
Paganinijevo ponašanje na koncertima poslužilo mu je kao uzor. Kad je Liszt svirao nazočne dame bacale su pred njega svoj nakit umjesto cvijeća. Imao je nešto što je nedostajalo natmurenom đavolskom violinistu Paganiniju i sićušnom Chopenu. Bio je vitak, plavokos, lijep, aristokratskog držanja, fizički snažan. Umro je 31. srpnja 1886. u 75.godini u Bayreuthu, glazbenom svetištu svoga prijatelja Richarda Wagnera.
Zanimljivo je da je Liszt boravio 1846. u Zagrebu. Njegov je dolazak trebao poslužiti Mađaronima, ali se pretvorio u sveopće slavlje Hrvata, koje je završilo Lisztovim posjetom Ilircu Ferdi Livadiću u Samoboru. Tu se i danas nalazi glasovir na kojem je veliki umjetnik tada svirao.
Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: 1. Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.