ČIPKARSTVO U HRVATSKOJ | Crne Mambe | Hrvatska kulturna baština

KULTURA

HRVATSKA KULTURNA BAŠTINA

UNESCO-va nematerijalna kulturna baština čovječanstva

ČIPKARSTVO U HRVATSKOJ

Paška čipka

Hrvatska kulturna baština

Čipka je samostalni, šupljikavi, ručni rad koji nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe. Osnovne tehnike čipkarstva, vještina izrade čipke su šivanje iglom i preplitanje pomoću batića.

Razlika između čipkarstva europskih zemalja i onog na prostoru naše zemlje su njezini stvaratelji. U Europi je izrada čipke bila u rukama ženskih crkvenih redova, građanstva i plemstva, dok se u Hrvatskoj njihovim posredstvom prenosi u ruke seoskih žena u manjim ruralnim sredinama. One čipku izrađuju za potrebe tradicijske odjeće i posoblja.

...

Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije se djelovanje nastavlja na višegodišnju tradiciju čipkarstva. To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, a na Jadranu Pag sa čipkom na iglu, i Hvar sa čipkom od agave.

Vještina izrade pruga čipke na batiće, iz grube lanene pređe, koje su seljanke u Lepoglavi izrađivale za ukras svoga ruha ili za prodaju, iznjedrila je izradu finih čipaka različita oblika. Paška čipka je ukrasni element koji se javlja prvotno na folklornom tekstilu, a zatim kao samostalni ukrasni predmet. Vještina izrade čipke od agave u gradu Hvaru specifična je po materijalu iz kojeg nastaje (agava) i vezanosti samo uz benediktinski samostan.

Povijest paške čipke

Povijest paške čipke, bijelog zlata Grada Paga, je bogata i o njoj bi se moglo ispisati puno stranica, no nećemo odlaziti u širinu već iznijeti najvažnije činjenice te tako pokušati dočarati vrijednost i veličinu paške čipke.

Vjeruje se da paška čipka korijene ima u Mikeni te da se u Gradu Pagu počela raditi potkraj 15.st. Veliku važnost u njenoj povijesti imaju sestre benediktinke iz samostana sv. Margarite koje su bile glavni pokretač čipkarstva i škole čipke u Pagu.

Danas se u samostanu nalazi kolekcija od preko 127 eksponata koju čuvaju i sakupljaju preko 150 godina a koju je Ministarstvo kulture RH proglasilo kulturnim dobrom Hrvatske. Jedan od najvrednijih eksponata je oltarnik sašiven prije 150 godina. Na svom putu razvoja u savršenstvo kojim se danas ponosi paška čipka je putovala u razne krajeve svijeta, a u vrijeme Marije Terezije šila se na dvoru.

S vremenom je čipka postala samostalan dekorativan predmet, ukras na namještajima, uokvirena na zidovima, ušivana u odjevne predmete, ukras plahtama, jastucima, zastorima, stolnjacima te kao ukras na crkvenom ruhu. „Čipkarska škola“ u Gradu Pagu osnovana je 1906 . godine a utemeljio ju je tadašnji gradonačelnik Paga Frane Budak dok je prva učiteljica bila Nina Rakamarić. Čipkarska škola kontinuirano je radila do 1945. godine a nakon toga s manjim i većim prekidima. Godine 1994.godine počela je djelovati u sklopu Srednje škole Bartula Kašića kao jednogodišnji tečaj čipkarstva koji je do danas iznjedrio preko 200 novih čipkarica. Uz školu važnu ulogu u očuvanju paške čipke ima i Udruga paških čipkarica „Frane Budak“ te Međunarodni festival čipke koji se od 2010. godine, svake godine u lipnju, održava u Gradu Pagu.

Hrvatska kulturna baština