UCM

Na današnji dan 1225. u okolici Napulja rođen je crkveni učitelj Toma Akvinski.

Potjecao je iz obitelji normanskih akvinskih grofova i bio u bliskom srodstvu s carem Fridrihom Barbarossom. Budući da je bio boležljiv, poslali su ga na školovanje u benediktinski samostan Monte Cassino, a potom u Napulj na studij gdje upoznaje Aristotelova djela i grčku filozofsku misao. No ondje se susreo i s novoosnovanim dominikanskim redom i unatoč protivljenju obitelji, postaje dominikanac.

...

Zbog izvanrednih umnih sposobnosti poglavari reda poslali su ga u Pariz, gdje kao učenik i prijatelj Alberta Velikog stječe doktorat iz teologije. Toma je proučio Aristotela i njegovo tumačenje kod arapskih filozofa; proučavao je prijevode izvornih grčkih tekstova; komentirao Aristotelova djela i misao te sve to unosio u svoja tumačenja teoloških spisa. Time je pokazao da postoji prirodni sklad između kršćanske vjere i razuma.

Toma u Parizu predaje teologiju te počinje pisati komentare Svetog pisma i Aristotelovih spisa, rasprave i govore na razne teme, te glasovitu Summa Theologiae u tri dijela u kojoj je sustavno obradio svu teologiju. Osim toga predavao je na sveučilištima u Rimu i Napulju. Njegova predavanja pratilo je mnoštvo oduševljenih studenata, a slušati ga, ispunjavalo je srce dubokom radošću.

Njegovo djelo ubrzo postaje temelj skolastičkog obrazovanja i službena filozofsko-teološka metoda Katoličke crkve, a Toma Akvinski prvak filozofa. Uza svu svoju veliku učenost ostao je jednostavan i ponizan redovnik, čak je jednom odlučio prestati pisati, jer je tijekom mise shvatio da je sve ono što je do tada napisao bila samo hrpa slame. Papa Grgur X. pozvao ga je da sudjeluje na Drugome lyonskom koncilu, ali je na putu za Lyon u dobi od 49 godina umro.

Svetim je proglašen 1323., a crkvenim učiteljem 1567. Njegove relikvije poslije su prenesene u Toulouse u Francuskoj.