Open menu

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

KULTURA

LJEPOTE HRVATSKE
Dobro došli u Orebić!
OREBIĆ - bogato mjesto kapetana i pomoraca
 

Orebić

 

Ljepote Hrvatske: piše Kristina Nuić Prka

 

 

 

 

Orebić je poznat kao bogato pomorsko središte još od 15. st., tada kao dio  Dubrovačke Republike.

 

U 16. st. pomorci obitelji Orebić  porijeklom iz Bakra, obnovili su kaštel usred utvrđenog naselja Trstenica, koje se po njima  zatim prozvalo Orebići.

...

To  tzv. Staro naselje, bilo je zatvoreno sa sedam vrata. Talijani su ga zvali Vilago de sete porte, (selo od sedam vrata) koje je karakteristično po kamenim balkonima i  kući u moru, gdje je bila mlinica za masline. Tu se nalazi i  sedam fontana iz 19. stoljeća, postavljenih kada je kroz mjesto izgrađen vodovod, 

Kuće su obavezno imale, a neke i danas imaju cisterne, tj. vodospremnike. Stari vodovod još i danas funkcionira te zna priskočiti u pomoć kada nestane opskrbe sa kopna. 

Orebić je dobio vodovod 100 g. prije svih ostalih mjesta na Pelješcu zahvaljujući obitelji Mimbeli. Ova obitelj  se u Orebić doselila iz Italije, ali su asimilirani i posljednji su pokopani na groblju Velike Gospe. Bili su veliki dobročinitelji, po njima se zove glavni trg, a od imovine mjestu su ostavili prekrasnu vilu, današnju zgradu općine i grobnicu te mauzolej na Kapetanskom groblju.

Kao mjesto bogatih kapetana, Orebić se uvijek dičio tkaninama, porculanom, umjetninama...

Nekad su kapetani bili prepoznavani po europskom odijelu, zlatnom satu, bradi i brkovima, to je bio statusni simbol, a tijekom povijesti najviše Orebićana selilo je u prekomorske zemlje: Australiju, Argentinu i SAD. 

Tijekom 19.st. Orebić je imao  općinu, sud, štedionicu, liječnika, poreznu upravu, sve što je trebalo. Tad je slovio i kao poznati centar brodogradnje, a pri otvaranju brodogradilišta, cara Franju Josipa  su dočekali vijećnici koji su svi odreda bili kapetani. Kad je Franjo Josip pitao kapetana Šimuna Štuka koliko ima sinova, odgovorio mu je  da ih ima 7 i da su svi kapetani. Caru je to bilo iznenađujuće pa ga je pitao zašto neki od njih ne rade nešto drugo.

Zatim slijedi legendarna rečenica kapetana Štuka: ˝Vaše veličanstvo, kad bi imao i 77 sinova svi bi oni bili kapetani˝! Toliko jaka je bila tradicija pomorstva u Orebiću. Zanimljivost  je od mula gdje se iskrcao pa do Škvara (brodogradilišta) Franjo Josip hodao po perzijskim tepisima donesenih iz kapetanskih kuća.

 Od 17. st. pelješki brodovi sačinjavali su važan dio dubrovačke trgovačke mornarice. Brodovlasničke obitelji postajale su sve moćnije te počinju ulagati u zajedničke jedrenjake. Brodogradilište je uglavnom  služilo za popravak brodova, a za radnog vijeka (13 godina), izgradilo je i 3 jedrenjaka duge plovidbe. Nažalost, jedini podsjetnik na nekadašnji ponos danas su  kameni ulaz sa željeznim vratima i sidro. 

 

 

Prolazeći pokraj nekadašnjih kapetanskih kuća s prelijepim velikim vrtovima  još  uvijek možete naći posebne, egzotične biljke. (čak i banane) 

Na području općine Orebić nalazi se preko 40 crkava i kapela što svjedoči o katoličkoj tradiciji u ovom kraju. 

Nekadašnja glavna župna crkva je Gospa od Karmena u Podgorju koja je do 17st. imala titular sv. Vida. Do crkve se nalazio i knežev dvor. Tu se rodio  i Nikola Đivović, tajni ispovjednik i intimni savjetnik carice Marije Terezije, donator najljepšeg oltara  sv. Ivana Nepomuka u dubrovačkoj katedrali. 

Izvan samog naselja Orebić na brdu je smješten prekrasni  samostan Gospe od anđela s vidikovcem, okružen borovom šumom, koji je u doba Dubrovačke republike služio i kao osmatračnica. 

S vidikovca se pruža pogled na cijeli Pelješki kanal arhipelag od oko 20-tak otočića koji se nalaze između Pelješca i Korčule. 

Samostan Gospe od anđela je franjevački samostan izgrađen  krajem 16. stoljeća u gotičko-renesansnom stilu, a čini cjelinu sa crkvom  Gospe Loretske - Delorite, jednom od najvećih crkava izvan Dubrovnika te važno  hodočasničko i zavjetno mjesto Pelješca. Čuveno je po slici Gospe, koju je u 15. stoljeću more donijelo na plažu u Orebiću. 

 

 

Pomorci su tradicionalno prolazeći ispod samostana pozdravljali zvukom sirene tri puta, a franjevci bi odgovarali zvonjavom crkvenih zvona.

U crkvi se nalaze  neprocjenjivo vrijedni eksponati. Meni najimpresivniji je svakako  Križ od otoka, nastao u 15. stoljeću, djelo Jurja Petrovića, kojem su se od davnina dolazili klanjati s cijelog otoka Korčule. Križ je posebno vrijedan i stoga jer je Isus u naravnoj veličini, s licem koje kad ga se gleda s jedne strane pati, s druge ima blagi osmijeh, a iz jedne perspektive čini se mrtav. 

 Do 1945. bio je na Badiji u tamošnjem Franjevačkom samostanu iz 15. stoljeća, čuvan je u posebnoj kripti, a onda, kada je 1945. komunistička vlast protjerala fratre, dopustili su im da od svega uzmu samo taj križ i dio bogate biblioteke. Ovdje je bio sve do Domovinskog rata, kada je prebačen na otok Košljun od bojazni da četnici ne provale na Pelješac i dođu do njega.

Čim je opasnost minula, vraćen je u crkvu, gdje je bio dok nije otpremljen u Rim na izložbu kojom je papa Wojtyla na prijelazu u novo tisućljeće svijetu pokazao najvrjednija ostvarenja katolika u povijesti. Među tim umjetninama bio je i ovaj Križ od otoka. 

 

 

U samostanu  je živio i stvarao jedan od najvećih hrvatskih slikara, kunovljanin - Mato Celestin Medović, čije su slike izložene u crkvi i samostanskoj zbirci.

Pokraj  samostana nalazi se groblje u kojem je i lijepi mauzolej obitelji Mimbeli   kipara Ivana Rendića. Priča o tom spomeniku priča je o izumiranju obitelji Mimbeli.

Naime, posljednji član te obitelji, sin jedinac Baldo, zaljubio se u kćer svoje guvernante Ruskinje i htio je oženiti. Roditelji su u početku tu vezu držali mladenačkim zanosom, a kada je sin došao s viješću da će curu ženiti, usprotivili su se. No Baldo ne odustaje. Zaklinje se da se nikada neće oženiti ako mu ne dopuste da oženi svoju izabranicu i da će tako loza Mimbelija izumrijeti. Tako je i bilo, Baldo se nikada nije oženio i pred kraj života  naručio je od Rendića skulpturu ljubljene.

Pod kupolom u zlatnom stolcu ona sjedeći spava, a na desnom bedru izlio se vrč vode. Baldo je u oporuci napisao da se u mauzolej prenesu kosti njegovih roditelja iz Trsta, da se majku i oca položi na dno jedno pored drugoga, a preko njih njegovo tijelo. Oporukom je zahtijevao da se kupola presvuče zlatnim listićima kako bi svi putnici i brodovi kad prođu Pelješkim kanalom vidjeli tu ljepotu i znali da su gore zlatni Mimbeli, kojih više nema.

 

 

Nasuprot Mimbelijevima, na dijelu groblja koje narod zove Kapetansko, mauzolej je obitelji Orebić, koja se prva s brda naselila u Orebić i po kojoj je mjesto dobilo ime. Po popisu stanovništva iz 16. stoljeća ta je obitelj imala 43 pomorska kapetana, a danas im, ne toliko brojni, potomci žive u Americi. Na istim groblju počiva i hrvatski književnik Petar Šegedin,  istaknut po borbi za hrvatski jezik, intelektualac koji je veliki dio svog života proveo u inozemstvu kako bi izbjegao suđenje i tamnicu zbog političkih uvjerenja.

U muzeju se nalaze puške kojima je branjen samostan, zavjetne slike spašenih posada, napadnuti brodovi i zarobljeni mornari koje odvoze gusari… 

U Pomorskom muzeju možete saznati sve o impresivnoj povijesti pomorstva u Orebiću.  Na pelješkim jedrenjacima plovilo je oko dvije tisuće članova posade, kojima je zapovijedalo 250 kapetana i časnika i plovili su svim morima svijeta. U to doba Orebić je imao oko 500 stanovnika, a cijeli poluotok Pelješac nešto više od pet tisuća stanovnika. Naravno, slike, makete jedrenjaka, priče o zavjetnim pločicama Gospi, biblijskim imenima jedrenjaka i brojnim opasnim događajima čine ovaj muzej vrlo zanimljivim  odredištem. No isto tako i priča o poznatim ljudima Orebića pa mi je među brojnim pričama o kapetanima Orebića  u sjećanju posebno ostala priča o Pijale-paši iz   Vignja, 7 km od Orebića,  prvom admiralu Osmanskog carstva koji je postao veliki vezir. Upravo je ovaj čovjek zauzeo otoke Elbu i Korziku s velikom flotom, kao i Cipar.

Navodno je bio zarobljen na Mohačkom polju za vrijeme bitke.

 

 

Danas je Orebić važno turističko središte i nudi raznovrsnu smještajnu, rekreativnu i gastronomsku ponudu. Neizostavan je i Napoleonov put i naravno, u dobroj gastronomskoj  ponudi, i  čuveni dingač  kojeg su naručivali i sami carevi, cijeneći ga kao jedno od najboljih vina.

 

Sve navedeno, i još puno, puno zanimljivosti otkrijte s  lokalnim turističkim vodičima će Vam prenijeti svu emociju i zanimljive priče svog kraja. Hvala dragoj Stanki Amadeo na pomoći pri pisanju ovog članka. 

 

Dobro došli u Orebić!

 

 

 Drugi upravo čitaju...
 

 

 

 

 

Hrvatska kulturna baština

 

 Foto: DPCM / TZ Orebić

 

Autor: Kristina Nuić Prka

 

Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. 

 

 

 

 

Kristina

hrenfrdeituk

Trenutno posjetitelja

Imamo 320 gostiju i nema članova online

A- A A+
Vaš izbor VBA:
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:
Open menu
JSN Epic is designed by JoomlaShine.com