Novosti iz svijeta

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da se nastavilo povlačenje snaga u blizini Ukrajine nakon završetka vojnih vježbi, no Kijev i zapadne prijestolnice sumnjaju u tu tvrdnju. 

Nekoliko postrojbi koje su sudjelovale u manevrima na crnomorskom poluotoku Krimu, koji je Rusija anektirala 2014., vratile su se u svoje baze, tvrdi Moskva. 

...

Državna novinska agencija Ria Novosti objavila je snimku na kojoj se vidi vod tenkova i druga vojna vozila kako u noći prelaze Krimski most koji povezuje poluotok s kontinentalnom Rusijom. 

Ministarstvo obrane otkrilo je malo informacija o snagama koje se povlače i o koliko je vojnika riječ. 

Ministarstvo je u utorak uputilo slično priopćenje i navelo da se dio snaga, koje su bile u južnim i zapadnim vojnim oblastima blizu Ukrajine, počelo povlačiti nakon završetka vježbi.

Taj potez je pobudio tračak nade da kriza uz ukrajinsku granicu popušta nakon tjedana intenzivne diplomacije i zapadnih prijetnji sankcijama Rusiji ako izvrši invaziju na Ukrajinu.

No skepticizam prema namjerama Moskve ostaje visok. Ukrajina, Sjedinjene Države, europske sile i NATO sugerirale su da sumnjaju u ruske tvrdnje o povlačenju i da im je potrebna neovisna potvrda. 

Istovremeno se nastavljaju ostali manevri koji su izazvali uzbunu, poput ruskih vojnih vježbi u Bjelorusiji koja također graniči s Ukrajinom. 

Britanija do sada nije vidjela nikakve dokaze da Rusija povlači vojnike s položaja u blizini ukrajinske granice, izjavio je u srijedu ministar obrane Ben Wallace.

SAD i Britanija više su puta upozorile da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao narediti invaziju s više od 130.000 vojnika blizu ukrajinske granice.

"Nismo vidjeli nikakve dokaze povlačenja", rekao je Wallace za Times Radio. 

"Fizička opažanja u suprotnosti su s nedavnom retorikom Kremlja", rekao je Wallace za BBC. 

Američka i ruska diplomacija zbog Ukrajine se spore i oko BiH

Ruska prijetnja Ukrajini traži odlučnu reakciju Zapada jer predstavlja opasnost ne samo za tu zemlju nego za cijeli europski kontinent pa tako i za zemlje poput Bosne i Hercegovine, čiju stabilnost SAD snažno podupiru, poručila je u srijedu otpravnica poslova američkog veleposlanstva u Sarajevu Deborah Mennuti. 

Ona je trenutačno najviše rangirani američki diplomat u BiH, gdje se još uvijek očekuje dolazak novog veleposlanika Michaela Murphyja. Mennuti je na blogu veleposlanstva objavila posebni komentar u povodu ukrajinske krize, u kojemu je istaknula kako rusko djelovanje ne predstavlja prijetnju samo Ukrajini, nego cijeloj Europi i međunarodnom poretku.

"Naši ciljevi su jednostavni. Stojimo uz svoje saveznike i partnere i podržavamo koheziju Europe, jačamo naše transatlantske odnose, demokratske države i institucije.  To radimo radi boljeg života građana Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine", napisala je Mennuti.

Njena objava uslijedila je nakon što je veleposlanstvo Rusije u Sarajevu 14. veljače posebnom izjavom optužilo zapadne države, koje su i članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), da svojim odlukama samo potiču produbljavanje političke krize u toj zemlji.

Iz ruskog su veleposlanstva zapravo iskoristili priliku kako bi kritizirali Upravni odbor PIC-a nakon što je to tijelo reagiralo na odluku Narodne skupštine Republike Srpske da podrži nacrt zakona o uspostavu entitetskog sudskog i tužiteljskog vijeća, koje bi od BiH kao države preuzelo ovlasti imenovanja sudaca i tužitelja.

Upravni odbor PIC-a upozorio je kako je to jasno kršenje postojećih zakona i ustava, na što bi međunarodna zajednica morala reagirati ako bi nacrt bio pretočen u zakon koji bi označio da se RS izdvaja iz ustavnopravnog poretka BiH.

Za Rusiju su pak odluke parlamenta RS potpuno legitimne i Moskva to vidi kao odraz "želje da se stvori pravosudni sustav koji će biti istinski nezavisan i služiti interesima običnih građana", a Zapad optužuje da u slučaju BiH reagira na isti način kao i u ukrajinskoj krizi "raspirujući strasti".

"Umjesto poticanja dijaloga, traženja kompromisa, postizanja obostrano prihvatljivih dogovora, pojedine zemlje članice UO PIC-a namjerno raspiruju strasti. Baš kao što to čini anglosaksonska propaganda po pitanju Ukrajine", stoji u ruskoj izjavi.

Mennuti je nakon toga podsjetila kako je Rusija ta koja krši norme međunarodnog prava, jer je u protekla dva desetljeća provela vojne upade u dvije susjedne zemlje, miješala se u izbore u drugim zemljama, koristila kemijsko oružje u atentatima na teritoriju drugih zemalja te koristila isporuke plina kao političko sredstvo i kršila međunarodne sporazume o kontroli naoružanja. 

Rusiji je predbacila da je nakon okupacije Krima nastavila s agresivnim aktivnostima orkestrirajući nove sukobe u regijama Donjecka i Luganska, što je do sada odnijelo više od 14 tisuća života.

"Ono čega se (Vladimir) Putin doista boji je da će demokratske vrijednosti i poštivanje ljudskih prava nastaviti postupno slabiti njegovu vlast.  Zbog tih strahova, Rusija uporno podriva demokraciju u Ukrajini koristeći se dezinformacijama i vojnim zastrašivanjem.  Ukratko, djelovanje Rusije je opasno i destabilizirajuće", napisala je američka diplomatkinja.

Dodala je kako je sukob oko Ukrajine važan ne samo zbog te zemlje nego zbog obrane načela na kojima se temelji stabilnost i sigurnost u svijetu, a znače da se granice i teritorijalni integritet zemlje ne mogu mijenjati silom te da je pravo svake zemlje da sama donosi odluke i određuje svoju budućnost.