Hrvatska kroz povijest
Tijekom 1992. godine na ličkom bojištu nije bilo oružanih sukoba većih razmjera. No topničke udare i učinkovite diverzantske akcije na potezu Medak-Gospić srpski su pobunjenici intenzivirali 1993., zbog poraza u Operaciji Maslenica.
Nakon što su u jednom napadu na Velebitu smrtno stradala dva, a ranjena tri policajca, Glavni stožer HV-a, na čelu s Jankom Bobetkom, zapovjedio je izvođenje jednodnevne akcije Džep 93 na području Medačkog džepa, odnosno na područje oko četiri do pet kilometara u širinu i pet do šest kilometara u dužinu, koje obuhvaća mjesta Divoselo, Čitluk i dio Počitelja, te brojne zaseoke.
...
Ujutro, 9. rujna, nakon topničke pripreme i proboja oklopništvom, pripadnici 9. Brigade, specijalnih postrojbi MUP-a i lokalnih domobranskih postrojbi na svim pravcima udara iznenadili su i nadvladali protivnika. Napredovanje u dubinu neprijateljskog područja bilo je munjevito, ali je do kraja dana zaustavljeno, s obzirom na postignuti cilj.
U borbama je poginulo 6, a ranjeno je 53 pripadnika hrvatskih snaga, dok je suprotna strana brojala 52 poginula vojnika. Unatoč trodnevnim pokušajima, vojska pobunjenih Srba nije uspjela povratiti izgubljeno područje. Ipak, nakon postignutog sporazuma, 16. i 17. rujna hrvatske snage su se povukle, a nadzor je preuzeo je kanadski bataljun UN-a.
U tom je razdoblju, zbog nedefinirane crte razdvajanja, izbilo više incidenata što je pak godinama nanosilo tešku štetu Hrvatskoj, posebno što su izvješća kanadskih časnika netočno prezentirala te incidente kao oružani sukob s Hrvatskom vojskom, iako se on nije zbio.
Također, snage UN-a činjenično su utvrdile uništavanje sela te ubojstva civila prilikom povlačenja Hrvatske vojske.
S vojnog aspekta operacija je bila od iznimnog značaja jer je donijela sigurnost gradu Gospiću i širem području.
No politički je nanijela neželjene posljedice jer su određeni međunarodni krugovi teško optužili Hrvatsku za nepoštivanje potpisanih dogovora i kršenje primirja, dočim je srpska strana inzistirala na optužbi za etničko čišćenje, zločin nad više od 30 civila, unatoč tome što istraga UN-a takvo što nije dokazala.
Ipak, na zatvorsku kaznu zbog zapovjedne odgovornosti osuđen je general Mirko Norac, a hrvatsko pravosuđe još uvijek procesuira potencijalne počinitelje ratnih zločina tijekom ove kontroverzne operacije.
Foto: 1. vecernji.hr, 2. i 3. wikipedia.org
Autor: Tomislav Šulj
