Prva otvorena rasprava UN-a o kršenju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije (9.3.1995.) | Domoljubni portal CM

POVIJEST

HRVATSKA KROZ POVIJEST

Sastanak se održao u vrijeme najvećeg nezadovoljstva Hrvata zbog nerješavanja povratka prognanika na okupirana područja Hrvatske

Prva otvorena rasprava UN-a o kršenju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije (9.3.1995.)

Piše: Tomislav Šulj

Komisija za ljudska prava UN-a na sastanku u Ženevi 9. ožujka 1995. prvi je put otvoreno raspravljala o kršenju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije.

Za Hrvatsku je sastanak bio važan jer je Komisija prvi put u jednoj od svojih rezolucija navela činjenice o „okupiranim dijelovima Hrvatske“ te o snagama pobunjenih hrvatskih Srba koji aktivno sudjeluju u napadima na civilne ciljeve u opkoljenom Bihaću.

...

Osnovna značajka ovog sastanka bila je osuda samoproglašenih srpskih vlasti na okupiranim područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te osuda ne samo političkih vođa pobunjenih Srba nego i Srbije i Crne Gore zbog kršenja ljudskih prava i nedovoljne suradnje s međunarodnim institucijama.

Također, Rezolucija je dala nedvosmislenu podršku integritetu i političkoj nezavisnosti novonastalih država bivše Jugoslavije, te oštro osudila nastavak etničkog čišćenja u BiH.

U zaključcima Rezolucije osuđuju se kršenja prava Albanaca na Kosovu, Muslimana na Sandžaku i manjina, napose hrvatske, u Srbiji. Komisija je produljila mandat posebnom izvjestitelju za ljudska prava, Tadeuszu Mazowieckom i uputila apel Vijeću sigurnosti i glavnom tajniku UN-a za zaustavljanje ratnih strahota u BiH.

Zanimljivo, sastanak se održao u vrijeme najvećeg nezadovoljstva Hrvata što se tiče rada mirovnih snaga, odnosno najava kako mandat UNPROFOR-a, koji je istjecao potkraj mjeseca, neće biti produljen ne donesu li se konkretna rješenja i počne rješavati najveći problem, povratak prognanika na okupirana područja Hrvatske.

Međunarodna zajednica radila je velik pritisak na hrvatske vlasti ne bi li produljila mandat Mirovnim snagama, no očekivanja su imali i nezadovoljni prognanici.

Mudra politika predsjednika Franje Tuđmana ipak je iznjedrila rezoluciju UN-a kojom je bitno promijenjena uloga mirovnih snaga.

Također je promijenjen naziv operacije u UNCRO što je kratica za United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia, odnosno Operacija UN-a za povratak povjerenja u Hrvatskoj.