Novosti Iz Domovine

Hrvatski rat za neovisnost završio je prije gotovo 30 godina. Međutim, zakonodavci članica EU i NATO-a smatrali su da neka pitanja koja proizlaze iz sukoba nisu u potpunosti riješena.

U srijedu su zastupnici velikom većinom glasovali za novi zakon pod nazivom Zakon o grobljima, kojim se dva desetljeća stara politika zamjenjuje novim skupom pravila koja sada zahtijevaju uklanjanje natpisa i ploča na grobljima postavljenih tijekom sukoba 1991.-1995., "što nije u skladu s ustavnim poretkom".

Novi zakon, kako je objašnjeno u izjavi koju je objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, zabranjuje natpise napravljene tijekom "okupacije i mirne reintegracije" te sadrži "simbole koji bi mogli uvrijediti moral i osjećaje građana".

Zakon se posebno odnosi na nadgrobne spomenike izrađene nakon 30. svibnja 1990. - dana kada je bivša Socijalistička Republika Hrvatska inaugurirala svoj prvi višestranački parlament, što je bio prvi korak na putu prema neovisnosti od ostatka Jugoslavije.

Njegova etnička srpska manjina, koju podržavaju Beograd i nacionalistički režim Slobodana Miloševića, sve se više protivila nastojanjima hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana za neovisnost.

Etnički Srbi, koji su u to vrijeme bili najveća manjina u Hrvatskoj i predstavljali su oko 12,2% stanovništva prema popisu stanovništva iz 1991., ubrzo su jednostrano proglasili separatističku državu Republiku Srpsku Krajinu, ili Republiku Srpsku Krajinu, na istoku zemlje.

Do travnja 1991. oružana pobuna eskalirala je u pravi rat, s novoosnovanim hrvatskim oružanim snagama na jednoj strani i pobunjenicima, paravojnim snagama i trupama Jugoslavenske narodne armije na drugoj.

Niz početnih okršaja i opsada opustošio je gradove poput Vukovara na sjeveroistoku Hrvatske i doveo do zastoja koji je organizirala međunarodna zajednica, a koji su nadzirale mirovne snage UN-a.

Međutim, 1995. godine, operacije Bljesak i Oluja pregrupirane i naoružane Hrvatske vojske okončale su rat protjerivanjem srpskih snaga - i većine etničkog srpske populacije - s njezina teritorija.

Novi zakon sada planira ukloniti sve spomenike koji veličaju Republiku Srpsku Krajinu ili na drugi način slave neprijateljske snage, uključujući i nazivanje Hrvatske "srpskom zemljom".

Zakon navodi da svaki građanin može prijaviti nadgrobni spomenik, ploču ili drugi spomenik kao potencijalno problematičan. Ako se utvrdi da je kriv, vlasnici parcela ili rodbina pokopanih imat će 30 dana da promijene natpis. U suprotnom, suočit će se s kaznom od 1000 do 5000 eura.

Odluka o tome što bi moglo biti kršenje zakona bit će u rukama lokalne komisije, koja se sastoji od pet neovisnih članova, uključujući povjesničara, povjesničara umjetnosti i odvjetnika.

Ranije u travnju, ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić izjavio je da su izmjene zakona potaknute činjenicom da su "nakon okupacije dijela Hrvatske tijekom Domovinskog rata određeni grobovi, spomenici i spomen-ploče ostali s neprimjerenim nazivima protivnim ustavnom i pravnom poretku Republike Hrvatske".

'Bojimo se onoga što bi vas sljedeće moglo uznemiriti'

Predstavnici srpske manjine oštro su kritizirali novi zakon, tvrdeći da je on pretvorio komunalno pitanje u političko.

Zastupnik Milorad Pupovac iz stranke SDSS ranije je kritizirao zakon, rekavši da stvara dojam da je Hrvatska "obilježena (srpskim nacionalističkim) grobljima", što je, kako je rekao, nije istina.

„Postoje ljudi kojima smetaju simboli povezani s ustaškom ideologijom i idejom, koji se mogu naći i na određenim grobljima, ali i izvan groblja na spomenicima, te vrijeđaju njihove vjerske i nacionalne osjećaje“, rekao je na sjednici Sabora krajem travnja, misleći na hrvatske nacističke kolaboracionističke jedinice iz Drugog svjetskog rata i njihove nadgrobne spomenike i druga spomen-obilježja, što zakon ne obuhvaća.

Iako je njegova stranka bila za uklanjanje svih uznemirujućih ostataka rata od 1991. do 1995., Pupovac je dodao: "Sada se bojimo što bi vas sljedeće moglo uznemiriti".

Ovo nije prvi put u posljednjih nekoliko godina da su se hrvatske vlasti pokušale uhvatiti u koštac s ovim osjetljivim pitanjem.

U kolovozu 2024. sudac u gradu Zadru na jadranskoj obali kaznio je dvojicu hrvatskih državljana koji su pjevači u lokalnom folk bendu zbog spominjanja Republike Srpske Krajine i sudjelovanja Srba u ratu.

U svom obrazloženju sudac je naveo da "pjesme s ovim sadržajem izazivaju nemir među građanima, posebno među građanima koji su bili izravno izloženi ratnim patnjama", te "narušavaju suživot hrvatskih građana Hrvatske i građana srpske nacionalnosti".

Većina etničkih Srba nije se vratila u Hrvatsku nakon Operacije Oluja, a manjina sada čini oko 3,2% stanovništva Hrvatske, prema popisu stanovništva iz 2021. godine.